1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pravno, a ne moralno pitanje

Gordana Simonović, Zagreb26. svibnja 2008

Hrvatska je prije devet godina podigla tužbu protiv tadašnje SR Jugoslavije zbog kršenja Konvencije o kažnjavanju i sprječavanju genocida. Od danas Sud pravde u Haagu raspravlja o njegovoj nadležnosti u ovom slučaju.

Međunarodni sud pravde u Haagu
Srbija već ima iskustva pred Međunarodnim sudom pravde u HaaguFoto: AP

Hrvatski pravni tim, predvođen profesorom sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivanom Šimonovićem, u raspravi o nadležnosti Međunarodnog suda pravde u tužbi protiv Srbije za genocid tek treba dokazati nadležnost toga Suda u ovom slučaju, iniciranom 1999. godine. Sučeljavanje hrvatskih i srbijanskih pravnih eksperata trajat će do petka, a hrvatska tužba sada se odnosi samo na Srbiju, kao pravnu sljednicu bivše države. Obrazloženje hrvatske tužbe, tzv. memorijal, ima oko tisuću stranica. Najiscrpnije su dokumentirani događaji u istočnoj Slavoniji i tragedija Vukovara 1991. godine, ali se obrađuju i drugi dijelovi Hrvatske.

Tužba isključivo za genocid

Odvjetnik koji je zastupao Bosnu i Hercegovinu Phon van den Biessen nije uspio dokazati srbijansku krivcu pred Međunarodnim sudom pravdeFoto: AP

Sud se već jednom proglasio nadležnim u sličnom postupku što ga je protiv Srbije vodila - i izgubila - Bosna i Hercegovina. Ako se Sud proglasi nadležnim, tek onda se otvara rasprava o sadržaju tužbe o tome je li Srbija u Hrvatskoj od 1991. do 1995. počinila genocid nad hrvatskim stanovništvom, ističe profesor Šimonović: „Tužba je ograničena isključivo na zločin genocida. Dakle, ne na ostale ratne zločine, ne na agresiju, već upravo i samo na genocid zato, jer pred Međunarodnim sudom pravde se za nešto drugo ne može tužiti.“

Međunarodni sud pravde svoju bi odluku, kako se očekuje, mogao donijeti na jesen.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi