1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pravo na pobačaj - tema koja polarizira

Dunja Dragojević
2. prosinca 2020

Poljska je zbog planova za pooštrenje ionako strogog zakona o pobačaju uzavrela. I još uvijek vrije. Ali i u drugim europskim zemljama se pravo na pobačaj uvijek iznova dovodi u pitanje.

Symbolbild Schwangerschaftsabbruch
Foto: picture-alliance/Keystone/C. Beutler

Europski parlament je rekao svoje: odluka Ustavnog suda Poljske da zakon koji je dozvoljavao pobačaj u slučajevima teških malformacija fetusa proglasi nevažećim je "udarac" na prava žena. Pristup "liječničkim uslugama te seksualno i reproduktivno zdravlje" su "temeljna ljudska prava", stoji u dokumentu iz Bruxellesa u kojemu se "najoštrije osuđuje" odluka poljskog Ustavnog suda uz konstataciju da se njome "život i zdravlje žena stavljaju na kocku".

Poljski zakon o pobačaju je najrestriktivniji u Europskoj uniji. Prema službenim podacima, u Poljskoj, zemlji od 38 milijuna stanovnika, godišnje se izvrši manje od 2.000 pobačaja. Prema podacima organizacija za zaštitu prava žena, pak, svake godine pobaci oko 200.000 Poljakinja - ilegalno ili u inozemstvu.

Hrvatska na raskrižju

Usporedbe radi: prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2019. godini u Hrvatskoj, zemlji s oko 4 milijuna stanovnika, obavljena su 2.703 legalno medicinski inducirana pobačaja. 87,7 posto učinjeno ih je na zahtjev žene, 4,9 posto zbog ugroženog zdravlja trudnice, a 3,5 posto zbog utvrđene teške malformacije ploda.

Za konzervativne udruge – apsolutno previše. Željka Markić iz udruge U ime obitelji smatra stoga da je Poljska "postala svjetionik za sve druge države EU-a vezano za zaštitu prava djece i za zaštitu ljudskih prava".

Za Hrvatsku je diskusija o zakonskim regulativama pobačaja posebno zanimljiva jer ova zemlja čeka na "modernizaciju" zakona iz 1978. godine koji je još uvijek na snazi. Ustavni sud je Saboru 2017. naložio da to učini u roku od dvije godine, ali to se još nije dogodilo, što nije ni čudo s obzirom na osjetljivost teme i podjelu hrvatskog društva oko nje. Jednima je, naime, ne tako davno uvedeni "priziv savjesti" koji liječnicima daje pravo da odbiju izvršiti pobačaj i način na koji se on provodi u praksi već "ginekološko nasilje" nad ženama. One bi željele da ga "modernizirani", novi zakon ponovno ukine. Ali postoje i oni koji bi najradije da Hrvatska krene stopama Poljske i potpuno zabrani abortus.

#EUROPEO: Pravo na pobačaj

13:08

This browser does not support the video element.

Seksualnost je još uvijek tabu

U onim zemljama u kojima crkva igra važnu ulogu u društvu - bilo da je riječ o katoličkoj ili pravoslavnoj - pobačaj je često tabu. Grčka tako ima jednu od najviših stopa pobačaja u Europi, ali se o tome javno ne govori. Štoviše, tema seksualnosti je generalno tabu. Posljedica toga je zapanjujuća neinformiranost mladih ljudi.

Ni u Rumunjskoj ne postoji državna strategija za seksualni odgoj mladih ljudi. Pritom ova zemlja u kojoj je pobačaj od 1989. legalan, kažu upućeni, još uvijek pati od posljedica traume izazvane Ceausescuovim dekretom o zabrani abortusa iz 1966. 

Traume imaju i mnoge žene u Albaniji - ali iz jednog drugog razloga. One su, naime, izložene pritisku društva koje od njih traži da rađaju sinove. Taj pritisak još uvijek tjera Albanke da pobace kada saznaju da nose žensko dijete.

Pogledajte u novom izdanju tv-magazina Europeo priču Albanke Merite koja je nakon četiri djevojčice i dva pobačaja dobila toliko željenog sina, poslušajte argumente hrvatskih zagovornika i protivnika prava žene na pobačaj i saznajte zašto gotovo četvrtina maloljetnih majki u Europskoj uniji dolazi iz Rumunjske!