"Nezrele namjere" - tako list Märkische Odrzeitung naslovljuje svoj komentar na vijesti o namjeri američkog predsjednika Donalda Trumpa da povuče dio američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj. "Na kraju krajeva to bi više štetilo Sjedinjenim Državama nego Njemačkoj. Jer za razliku od Trumpovih tvrdnji, američki vojnici nisu tu samo zbog obrane Njemačke. Ne, oni osiguravaju strateške interese SAD-a u Europi i na Bliskom i Srednjem istoku. A osim toga je i puno jeftinije vojnike ostaviti ovdje, nego u Poljskoj graditi nove vojne baze. Ali galamdžiju u Bijeloj kući to će vjerojatno malo zanimati", navodi se u komentaru lista Märkische Odrzeitung iz Frankfurta na Odri, na granici Njemačke i Poljske.

Za Frankfurter Rundschau iz Frankfurta na Majni je način objave ove američke najave "ispod svakog nivoa" i govori puno o sadašnjem američkom odnosu naspram Njemačke: "Američki predsjednik Donald Trump je očigledno donio odluku o smanjenju broja američkih vojnika u Njemačkoj bez da je o tome službeno obavijestio njemačku stranu. Vazal to naprosti ima prihvatiti. Za njemačku sigurnost povlačenje dijela vojnika ne predstavlje neki značajan faktor. Ali svejedno je takav potez razlog za uzbunu. On pokazuje da se već ionako uzdrmani njemačko-američki odnosi dalje pogoršavaju. Postoji spor oko povlačenja SAD-a iz INF-ugovora o ograničenju postavljanja nuklearnih raketa srednjeg dometa, spor oko najavljenog povlačenja Washingtona iz ugovora Open-Skies (međusobne kontrole Istoka i Zapada putem izviđačkih aviona, op. red.), spor u vezi odnosa naspram Irana te spor oko izdataka za vojsku. Sve češće Washington očekuje slijepo podaništvo, no njemačka je vlada sve rjeđe na to spremna - što čovjek iz Bijele kuće onda kažnjava novim izljevima bijesa. S partnerskim odnosima to nema puno veze", smatra komentator lista Frankfurter Rundschau.

Konzervativni list Frankfurter Allgemeine Zeitung vidi u američkoj najavi prije svega političku poruku: "Vodećoj sili NATO-a zajedništvo vojnog saveza više nije važno. Ukoliko nakon izbora u studenom ne dođe do promjene u Bijeloj kući, to će u najboljem slučaju značiti da će se utjecaj demokratskog Zapada u svijetu otapati brže nego akrtički led uslijed klimatskih promjena. U najgorem slučaju će to ohrabriti Moskvu i Peking da se upuste u neku vojnu avanturu", upozorava FAZ.

Berlinski Der Tagesspiegel poziva na veću opuštenost u cijeloj raspravi: "Trump navodno namjerava povući trećinu američkih vojnika iz Njemačke i odmah se u zemlji uzbudi pola političke klase. Ali njegove prijetnje baš nisu osobito uvjerljive. Povlačenjem 9.500 vojnika bi SAD ograničio svoju vojnu sposobnost djelovanja u ovom geostrateški važnom prostoru. Ni generali ni Kongres nemaju namjeru zatvoriti bilo zračnu bazu u Ramsteinu, koja je središnji američki zračni čvor u Europi, bilo vojnu bolnicu u Landstuhlu gdje se liječe skoro svi američki ranjenici na ovoj strani Atlantika. U nju je SAD samo posljednjih godina uložio više od milijardu dolara. Washington ne može samo tako odbaciti cijelu zapovjednu, logističku i obavještajnu infrastrukturu koja je izgrađena u Njemačkoj ili je premjestiti u Poljsku. A postavlja se i pitanje: zašto trošiti velike novce i graditi nešto novo, kada već postoji nešto što dobro funkcionira?", pita se Der Tagesspiegel.

Drugačiji pogled na ovu temu ima list Nordwest-Zeitung iz Oldenburga. Komentator tog lista gleda na cijelu problematiku iz ugla Washingtona: "Amerikanci su dovoljno često tražili da se Njemačka više angažira u pitanjima obrambene politike. Nije moguće unutar jednog vojnog saveza vlastitu vojsku pustiti da trune, izdatke za obranu stalno držati niskima, a očekivati da u slučaju potrebe drugi vade vruće kestenje iz vatre. To tim više što obramena politika uvijek ima veze i s vanjskom politikom. A Njemačka je samozadovoljna svojom kompromiserskom politikom naspram neprobavljivih režima u Iranu, Rusiji ili Kini, i baca se u naručje Moskve izgradnjom plinovoda Sjeverni tok 2. Washington s pravom ima razloga za sumnju u vjernost Berlina njihovom vojnom savezništvu", smatra komentator lista Nordwest-Zeitung.

Priredio: Zoran Arbutina