Kad je Italija u pitanju, mišljenja (pogotovo kod ekonomista) se razlikuju. Za uglednog američkog ekonomskog stručnjaka Nouriela Roubinija je treće po redu europsko gospodarstvo već ionako u stečaju. No istodobno neki ekonomisti, poput Nijemca Wolfganga Franza, smatraju da je Italija puna potencijala. "Italija posjeduje solidno i učinkovito gospodarstvo", tvrdi Franz. Istina je, naravno, negdje u sredini. "Italija je kao država insolventna. No Italija kao zemlja je bogatija od Njemačke. U sjevernim oblastima poput Pijemonta ili Lombardije su primanja daleko iznad prosjeka Europske unije", kaže predsjednik njemačke Udruge izvoznika Anton Börner.

Nepovoljni okviri

No u zemlji s tako zvučnim markama poput Armanija i Ferarija, uspješni poduzetnici su uspješni ne zbog političkih okvira nego njima usprkos. Tako je i na području zapošljavanja. "Ako zapošljavate više od 15 radnika, nemate mogućnosti prilagoditi se razvoju na tržištu jer jednostavno ne smijete nikoga otpustiti. Zato se mnogi poslodavci ne usude zaposliti nove radnike", kaže Börner za Deutsche Welle. Posljedice toga na koži najviše osjećaju mladi. Gotovo svaki treći građanin Italije ispod 25 godina starosti je bez posla. Ukupna stopa nezaposlenosti je sa 11 posto dosegla rekordnu razinu. Kruti zakoni o zapošljavanju doveli su do toga da se malo koji poduzetnik odlučuje na dodatne investicije i rast. Jer za tvrtke iznad 15 zaposlenih su i pravila stroža. No izostanak investicija ima i druge korijene. "Talijanski zakoni vezani uz gospodarstvo su toliko nepregledni, a djelomično su i kontradiktorni. Rezultat toga su nepregledna čekanja na dozvole. Kada čovjek napokon dobije dozvolu, situacija na tržištu se u međuvremenu možda i promijenila. Zato mnogi radije odmah odustanu od investicije", smatra Börner.

Bez izgleda za povrat dugova

Konkurentnost talijanskog gospodarstva pati i zbog pomanjkanja inovacija. Dok njemačke tvrtke u prosjeku izdvajaju oko šest posto, talijanski poduzetnici za istraživanje izdvajaju manje od jedan posto. To se posebice osjeća kad je u pitanju izvoz. "Ako bacimo pogled na tržišta u Aziji, tada moramo doći do zaključka da Talijani tamo uopće nisu prisutni", kaže Börner. Nekada je talijanska industrija strojeva bila ljuta konkurencija njemačkoj. Njemačka industrija se kroz recesiju u Europi izvukla upravo pojačanim izvozom na Daleki istok. Recesija je utoliko jače pogodila talijansko gospodarstvo koje je od izbijanja krize 2008. izgubilo pet posto na volumenu. To je uzrokovalo rast javnog duga koji trenutno iznosi 130 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Samo da bi održalo ovaj dug stabilnim, talijansko gospodarstvo bi trebalo porasti za pet posto, u što, s obzirom na trenutno stanje, nitko ne vjeruje. Stoga je sve veći broj uglednih ekonomista koji tvrde kako Italija nema nikakvog izgleda smanjiti svoje dugove nego da će se oni naprotiv povećavati.

Nespremni na kompromise

Börner, koji veći dio godine provodi u Italiji i dobar je poznavatelj talijanskih prilika, nije baš previše optimističan ni kad je u pitanju spremnost građana da nose reforme koje je najavio novi premijer Letta. "Svaki stalež misli na sebe i ne želi se ničeg odreći. Isto tako ne vidim spremnost na kompromise koji bi zemlju odveli korak dalje." To je i jedan od razloga zašto njemački poduzetnik, za razliku od tržišta, ne reagira euforično na ustoličenje nove talijanske vlade. "Ova vlada neće biti stabilna jer su ljudi koji su u njoj okupljeni potpuno različiti. To jednostavno neće funkcionirati", zaključuje Börner.