Rat u Ukrajini i pomoć Kijevu – to su glavne teme u drugom krugu predsjedničkih izbora u Češkoj. U petak i subotu (27. i 28.1.) građani odlučuju između multimilijardera Andreja Babiša i umirovljenog generala Petra Pavela. Babiš je od prosinca 2017. do prosinca 2021. bio premijer Češke Republike i trenutačno je na čelu najveće oporbene stranke ANO. Pavel je tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća sudjelovao u UN-ovim mirovnim snagama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Od 2012. do 2015. bio je načelnik Glavnog stožera češke vojske, a potom do 2018. predsjednik Vojnog odbora NATO-a.

Oba kandidata su osvojila najviše glasova u prvom krugu izbora održanom 13. i 14. siječnja. Babiš, koji prema ispitivanjima javnog mnijenja zaostaje za najmanje 10 posto glasova iza Pavela, nekoliko dana prije drugog kruga izbora krenuo je u ofenzivu. Kako bi pridobio nove birače, on ne naglašava samo to da je protivnik sadašnje vlade desnog centra premijera Petra Fiale, koja nije posebno popularna, nego pokušava i širiti strah od eskalacije rata u Ukrajini.

"Glasajte za mir, birajte Babiša"

„Ja Češku Republiku neću uvući u rat. Ja sam diplomat, a ne vojnik", kaže Babiš aludirajući na vojnu pozadinu njegovog suparnika. Druga njegova parola glasi: „General ne vjeruje u mir. Glasajte za mir. Birajte Babiša."

Prošle nedjelje je održano televizijsko sučeljavanje dvojice kandidata. Na pitanje voditelja bi li članica EU-a i NATO-a Češka, u slučaju napada na Poljsku ili baltičke države, poslala svoje vojnike u otvoreni vojni sukob, Babiš je odgovorio: „U rat? Sigurno ne." A kada ga je voditelj upozorio na obveze Češke u slučaju napada na jednu članicu NATO-a, Babiš je rekao: „Da, ali ja ne želim rat." Na kraju je ponovio da ne bi poslao češke vojnike kao podršku Poljskoj ili baltičkim državama: „Ja želim mir, ja ne želim rat. I u svakom slučaju ne bih slao u rat našu djecu i djecu naših žena."

Na sve to je Petr Pavel odgovorio: „Gospodin Babiš očito živi u nekom drugom svijetu. Mi smo postali članica NATO-a baš zbog toga da osiguramo mir, jer je NATO danas najjača obrambena, a ne napadačka organizacija svijeta." On je dodao da članak 5. Ugovora NATO-a jasno obvezuje sve članice na pružanje pomoći.

Prosvjed iz Poljske i baltičkih država

Babiševe izjave izazvale su diplomatsku i medijsku oluju u Poljskoj i u baltičkim državama. Estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu je riječi predsjedničkog kandidata nazvao „lošim primjerom za uključivanje sigurnosnih pitanja u unutarnjopolitičku kampanju". On je upozorio: „Gospodin Babiš bi se trebao prisjetiti povijesti, uključujući 1968. i 1938." Time je aludirao na Minhenski sporazum iz 1938. i okupaciju Čehoslovačke od strane trupa Varšavskog ugovora u kolovozu 1968.

Samo nekoliko sati nakon televizijskog sučeljavanja Babiš je ublažio svoje izjave u objavi na Twitteru: „Ja nikada nisam dovodio u pitanje članak 5. odnosno kolektivnu obranu NATO-a. Ja si jednostavno nisam želio zamisliti da bi mogao izbiti Treći svjetski rat. Zato se političari moraju založiti za mir i spriječiti ratove."

Česi podržavaju Ukrajinu, ali se boje rata

Do sada je Češka Republika sa svojih deset milijuna stanovnika bila jedan od najvećih pomagača Ukrajine. Ova je zemlja prihvatila više od 400.000 ukrajinskih izbjeglica i ukrajinskoj vojsci stavila na raspolaganje oklopna vozila i drugo teško naoružanje. Osim toga, češki građani su za pomoć Ukrajini prikupili stotine milijuna eura.

Po mišljenju poznatog češkog sociologa Jana Herzmanna, koji od 1992. vodi uglednu međunarodnu tvrtku za istraživanje javnog mnijenja Factum, Babiševe izjave bi mogle pasti na plodno tlo. „Ova kampanja se obraća svima u Češkoj koji se boje proširenja sukoba u Ukrajini", ocijenio je Herzmann za DW. I dodao da su među njima i mnogi građani koji podržavaju pomoć Ukrajini. "Vidjet ćemo koji će dio biračkog tijela biti time impresioniran." Babiševe izjave o potpori susjednim zemljama u slučaju ruskog napada na njih Herzmann je nazvao „nesretnom formulacijom". Ovaj sociolog je siguran: „Babiš nije protivnik NATO-a."

No bez obzira na Babiševe napore, Petr Pavel ostaje favorit. Prema predizbornoj anketi agencije Ipsos objavljenoj u ponedjeljak (23.1.), bivši general bi mogao dobiti 58,8 posto glasova, a Andrej Babiš 41,2 posto. Unatoč tome, pojedini stručnjaci smatraju da Pavelova pobjeda nije sigurna. „Vjerojatnost da neće uspjeti i nije tako mala", rekao je za DW Lubomir Kopecek, politolog Masarykovog sveučilišta u Brnu. 

Babiševa predizborna kampanja je „ekstremno oštra", kaže Kopecek. On pri tome upozorava na dezinformacijsku kampanju, koja je proteklih dana uzbudila Češku i ocrnila Pavela kao poslušno oruđe SAD-a. Babiš se, doduše, distancirao od toga, ali kako kaže Kopecek, optužbe su potpuno u duhu izbornih parola bivšeg premijera: „Cilj je privući na birališta više vlastitih birača i istovremeno birače Petra Pavela odgovoriti od izlaska na izbore." S druge strane, ističe ovaj politolog, širenje straha od rata bi trebalo mobilizirati za bivšeg premijera one građane koji nisu mislili izaći na birališta.

No unatoč Babiševim izjavama, Kopecek ne vjeruje da bi njegova izborna pobjeda dovela do promjene češke politike prema Ukrajini. Ali on se plaši da bi se Babiš kao predsjednik zalagao za smanjenje češke podrške Kijevu: „Babiš nakon izbora više neće ponoviti izjavu da ne bi pomogao Poljskoj. Ali njegov stav prema isporuci oružja Ukrajini i diplomatskoj podršci Kijevu sigurno bi bio manje susretljiv nego stav sadašnje vlade." Nasuprot tome, smatra Kopecek, Petr Pavel bi nastavio dosadašnju politiku Praga.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu