Njemačka ministrica zdravstva iz vladajućih demokršćana (CDU) Nina Warken u utorak je predstavila glavne elemente reformi koje vlada planira radi stabilizacije posrnulog zdravstvenog sustava.

Nacrt zakona koji je pripremila Warken, a koji bi trebao biti donesen ovog ljeta, ima za cilj spriječiti daljnje povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. „Jednostavno ne možemo trošiti više nego što nam stiže u blagajnu", rekla je Warken u utorak na konferenciji za novinare u Berlinu.

U Njemačkoj je obavezno biti zdravstveno osiguran, a 90 posto stanovništva uplaćuje doprinose u javni sustav osiguranja ovisan o dohotku (Gesetzliche Krankenversicherung – GKV). Doprinosi iznose oko 14,5 posto dohotka i ravnomjerno ih snose poslodavac i zaposlenik, uz manji dodatni doprinos koji ovisi o osiguravatelju.

I mnoštvo privatnih osiguravatelja ima problema zbog sve skuplje zdravstvene skrbi, ali to nije problem države. Ti osiguravatelji to rješavaju i skupljim policama i kraćenjem usluga za osiguranike i manjim naknadama za liječnike tako da su davno prošla vremena kad je „privatni" pacijent bio kralj u liječničkoj čekaonici.

Skupa – i sad tek prosječna skrb

Sustavno raste i obavezni doprinos onih koji su uključeni u javni sustav zdravstvenog osiguranja: ove su godine porasli u prosjeku za tri posto, povrh povećanja od 2,5 posto u 2025. godini. Ali sve to nije dovoljno jer i troškovi javnih osiguravatelja rastu još bržim tempom.

Bez mjera za smanjenje troškova, javni fondovi zdravstvenog osiguranja suočili bi se s proračunskim manjkom većim od 15 milijardi eura do 2027. godine.

Njemačka ima jedan od najskupljih zdravstvenih sustava na svijetu. U ožujku je stručna komisija predstavila popis od 66 prijedloga za uštede kako bi se obuzdao rast troškova. Warken je sada objavila koje će od tih mjera biti provedene. Među njima su:

• Pacijenti će za recepte plaćati između 7,50 i 15 eura participacije, umjesto dosadašnjih 5 do 10 eura.
• Uvođenje obveznog dodatnog medicinskog mišljenja za odobravanje skupih operacija - osobito kuka ili koljena i to od liječnika koji nemaju financijski interes u tim zahvatima.
• Od 2028. godine bračni partneri bez vlastitog izvora prihoda, koji su trenutačno osigurani bez dodatnih uplata, morat će plaćati paušalni doprinos od 3,5 posto prihoda svojeg supružnika. Taj će doprinos biti niži za osobe s niskim i srednjim primanjima, a predviđena su i izuzeća za one koji se brinu o djeci mlađoj od sedam godina, roditelje djece s invaliditetom, njegovatelje i umirovljenike.
• Homeopatija više neće biti pokrivena zdravstvenim osiguranjem.
• Povećanje obveznih popusta koje farmaceutska industrija mora odobravati fondovima javnog zdravstvenog osiguranja.
• Uvođenje novih ograničenja na plaće uprave zdravstvenih osiguravatelja, kao i na njihove troškove administracije i marketinga.
• Ukidanje dodatnih naknada obiteljskim liječnicima za usluge poput pregleda bez dogovorenog termina i pregleda pacijenata upućenih od drugih liječnika.

Pošteđeni "pravi” igrači?

Stranka Zeleni je oštro kritizirala planove i smatra ih „pravim razočaranjem“. „Ministrica Warken nerazmjerno prebacuje teret stabilizacije na zaposlenike i poslodavce, dok se ne usuđuje suprotstaviti utjecajnim lobijima koji zarađuju na troškovima zdravstvene skrbi", rekao je glasnogovornik Zelenih za zdravstvenu politiku Janosch Dahmen tjedniku Der Spiegel.

Predsjednik Saveza fondova javnog zdravstvenog osiguranja (GKV-Spitzenverband) Oliver Blatt izjavio je da „izričito pozdravlja“ najavu ministrice da će prihodi ubuduće služiti kao mjerilo za rashode zdravstvenih osiguravatelja.

„Fondovi javnog zdravstvenog osiguranja trenutačno troše više od milijardu eura dnevno na skrb za 75 milijuna građana koji su osigurani u tom sustavu. To je ogroman iznos i mora biti dostatan. No samo u protekloj godini bolnički rashodi porasli su za gotovo 10 posto, izdaci za liječnike za gotovo osam posto, a troškovi lijekova za oko šest posto“, navodi se u priopćenju.

Neka država doista plaća za socijalne slučajeve

Reformski paket ne uključuje preporuku komisije s najvećim potencijalom za uštede, prema kojoj bi se troškovi zdravstvenog osiguranja za korisnike socijalne pomoći trebali financirati iz državnog proračuna. Država to teoretski i čini, ali obzirom da su troškovi skrbi sve veći, onda osiguravateljima ostaje rupa u blagajni. Komisija je procijenila da bi se samo u 2027. godini time osiguravateljima moglo uštedjeti 12,5 milijardi eura.

Čini se da je Warken popustila pritisku ministra financija Larsa Klingbeila iz redova socijaldemokrata (SPD), koji je zaprijetio da će staviti veto na takvu mjeru.

Prijedlozi će sada biti pretočeni u nacrt zakona, a vlada bi ga trebala usvojiti krajem travnja. Nakon toga slijedi rasprava i glasovanje u Bundestagu i Bundesratu – zakonodavnom tijelu koje predstavlja 16 njemačkih saveznih pokrajina – a odluka se očekuje prije ljetne stanke.