Sve je izvjesnije da će drugi krug izbora krajem svibnja odlučiti hoće li predsjednik Recep Tayyip Erdogan osvojiti još jedan mandat. Poslije višesatnog prebrojavanja glasova predstavnici njegovog tabora, ali i oporbe, priznali su da nitko od kandidata neće prijeći 50 posto u prvom krugu.

Erdogan je već iskazao spremnost za drugi krug protiv oporbenog kandidata Kemala Kilicdaroglua. „Još ne znamo hoće li se izbori završiti u prvom krugu, ali ako nas narod pošalje u drugi krug, mi ćemo to poštovati", rekao je turski predsjednik svojim pristašama sinoć u Ankari.

I državna novinska agencija Anadolu i prooporbena agencija Anka prenose da je, nakon prebrojanih skoro 92 posto glasova, Erdogan osvojio 49,49, a Kilicdaroglu 44,49 posto glasova.

„Prvi rezultati kao da ukazuju da najvjerojatnije idemo u drugi krug“, naveo je Abdelazim Mohamed, analitičar Al-Jazeere. Drugi krug bi se trebao održati za dva tjedna.

Ostali glasovi, oko pet posto, otišli su Sinanu Oganu, autsajderu čiji bi glasači mogli biti presudni ako dođe do drugog kruga izbora. Vjeruje se da bi većina njih glasala za Kilicdaroglua.

Izbori su unaprijed označeni kao moguća prekretnica za Tursku kojom oko Erdogan već dva desetljeća kormilari sve čvršćom rukom. Oporba ga optužuje za gušenje sloboda, ukidanje načela kemalizma, kao i za nepotizam i korupciju.

Erdogan je svoje nadležnosti posebno proširio poslije neuspjelog državnog udara 2016. godine i gomilao sve više moći u svojim rukama.

Vlast će obraniti parlament?

Što se tiče parlamentarnih izbora koji su istovremeno održani, Erdoganova stranka AKP vodi s oko 37 posto glasova, a u koaliciji s partnerima je na oko 50 posto, što bi joj trebalo biti dovoljno da zadrži većinu. U toj koaliciji su AKP, ultra-nacionalistički MHP i neke manje stranke.

Najveći oporbeni blok koji predvodi Kilicdarogluova republikanska stranka CHP došla je na oko 38 posto, dok sam CHP ima oko 28 posto glasova.

Ljevičarska opcija, u kojoj je i kurdska stranka HDP, za sada ima oko devet posto glasova. To je dovoljno za prelazak izbornog praga od sedam posto.

Hoće li Erdogan otići mirno?

Pred izbore je Erdogan naveo da će demokratski prihvatiti narodnu volju. No mnoge brine reakcija na veliki izborni poraz u Istanbulu 2019. godine, kad je izborna komisija poništila pobjedu oporbe, pa je oporba morala pobijediti još jednom.

Tako je gradonačelnik najveće turske metropole postao Ekrem Imamoglu (CHP). On je pak u prosincu prošle godine nepravomoćno osuđen na dvije godine i sedam mjeseci zatvora i zabranjeno mu je bavljenje politikom zbog navodnog „vrijeđanja izborne komisije“.

Njegov stranački šef Kilicdaroglu (74) najavio je da će, ako postane predsjednik, iz korijena promijeniti Tursku i ukinuti represije. On je obećao ukidanje kaznenog djela „uvrede predsjednika" na temelju kojeg su osuđene tisuće ljudi.

Prema državnoj izbornoj komisiji, glasanje u nedjelju je proteklo bez većih problema.

Kilicdaroglu je ipak putem Twittera pozvao svoje članove biračkih odbora na oprez: „Ne gubite iz vida glasačke kutije, što god se dogodilo, sve dok ne bude isporučen i zadnji potpisani izvještaj."

nr (afp, ap, rtr)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu