Na Bliskom istoku i dalje vlada velika zabrinutost zbog moguće veće eskalacije. Istovremeno, u Kataru u Dohi se nastavljaju pregovori o prekidu vatre u Pojasu Gaze i oslobađanju izraelskih talaca. Nastavak razgovora zakazan je za ovaj petak, 16. kolovoza.

Bidenov plan kao osnova za razgovore

Prethodno je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a John Kirby rekao: „S obzirom na složenost sporazuma, ne očekujemo da ćemo danas iz ovih razgovora izaći sa sporazumom. Zapravo, pretpostavljamo da će se razgovori nastaviti do sutra.“ Kirby je također govorio o „obećavajućem početku“ pregovora. Prijedlog o prekidu vatre koji je krajem svibnja predstavio američki predsjednik Joe Biden služi kao osnova za pregovore. 

Višestupanjski plan u prvom redu poziva na šestotjedni prekid vatre, što bi moglo poslužiti kao osnova za pregovore o trajnom okončanju borbi. U skladu s tim ciljem izraelska vojska trebala bi se povući iz naseljenih područja Pojasa Gaze. Taoci koje je Hamas oteo iz Izraela bili bi oslobođeni u zamjenu za palestinske zatvorenike.

Pregovori traju mjesecima

Posrednici već mjesecima pokušavaju postići prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa. Među onima koji sudjeluju u pregovorima u Kataru su šef CIA-e William Burns, katarski premijer Mohamed bin Abdulrahman Al Thani, šef egipatske obavještajne službe Abbas Kamel, kao i šef izraelske obavještajne službe Mossad David Barnea. Hamas neće biti direktno prisutan na pregovorima, ali bi ga Egipat i Katar trebali stalno obavještavati o sadržaju pregovora.

Kritičari optužuju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da blokira dogovor uvijek novim uvjetima u pregovorima. Netanyahu to opovrgava. 

SAD je nedavno izrazio nadu da bi sporazum o prekidu vatre mogao odvratiti Iran od napada na Izrael – i tako spriječiti daljnju eskalaciju u regiji. Njemačka, Francuska i Velika Britanija također su nedavno pojačale pritisak na strane u sukobu da pronađu diplomatsko rješenje.

SAD povećao prisutnost u regiji

Iran i libanonski Hezbolah prijete Izraelu odmazdom nakon ubojstava šefa Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu i vojnog šefa Hezbolaha Fuada Shukra u Beirutu krajem srpnja. Hamas i Iran okrivljuju Izrael za oba napada. S obzirom na takve prijetnje, Sjedinjene Države, najbliži saveznik Izraela, povećale su svoje vojno prisustvo u regiji i tamo rasporedile više ratnih brodova i borbenih aviona.

Glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Kirby naglasio je da je nejasno hoće li međunarodni pritisak i pregovori moći uvjeriti Iran da preispita svoj stav. Opasnost od iranskog napada i dalje postoji. „Napad bi se mogao dogoditi s malo ili bez upozorenja“, rekao je. Dakle, vjerojatno u narednih nekoliko dana: „Moramo biti spremni na to.“

Izrael je započeo razorne napade širom Pojasa Gaze nakon terorističkog napada Hamasa 7. listopada. Prema palestinskim informacijama, broj žrtava popeo se na preko 40.000 mrtvih. Zdravstvene vlasti koje kontrolira Hamas ne pravi razliku između boraca i civila kada izračunava brojeve poginulih. Hamas i dalje drži oko 110 izraelskih talaca.

Prosvjedi u Izraelu

Istovremeno su demonstranti u Izraelu ponovno izašli na ulice, pozivajući na prekid vatre u Pojasu Gaze i slobodu za otete taoce. Njihova nada počiva na pregovorima u Kataru.

Jair Mojsije, čiji je otac otet u Pojasu Gaze, smatra da je Netanyahuova pregovaračka strategija jedan od razloga zašto još uvijek nema sporazuma: „Vjerujemo da se to već moglo dogoditi i znamo da je on odgovoran za kašnjenja. Nadamo se da se ovoga puta neće dogoditi, da će se postići dogovor i da će se oni vratiti kući.“