Samo nekoliko trenutaka nakon što su završeni trodnevni pregovori, američko-europskih medijatora s političkim liderima iz Federacije Bosne i Hercegovine o izmjeni Izbornog zakona BiH, Miloradu Dodiku (SNSD) zvoni telefon dok drži konferenciju za novinare. Sve se prenosi uživo.

„Da samo vidim kako je bilo u Neumu....alo....tu sam....e, Dragane, Mile je, kako si, jesi živ...? Svaka čast, baš mi je žao što nisam tu da popijem sa tobom piće....al eto. Kako je to bilo, šta se dogodilo? .... (smijeh)....eto vidiš. Kamuflaže nema....je l da? Dobro, to je to. Vidimo se, ti dolaziš u Banjaluku u utorak, dolaziš? ...Ajde vidimo se onda u utorak, ćao, ćao....Izvinjavam se", nastavlja Dodik obraćajući se novinarima nakon sjednice gradskog odbora SNSD-a u Banjaluci, potvrdivši da je razgovarao s Čovićem i da je „to tamo doživjelo fijasko i ništa od tih modela nije uspjelo".

Ruka ruku mije

Izgleda kao da su svi napori uloženi u pregovore o izmjeni Izbornog zakona u proteklih šest mjeseci stali u nekoliko sekundi razgovora Milorada Dodika i Dragana Čovića (HDZ BiH), koji je odmah po okončanju sastanka u Neumu, obavijestio svog političkog partnera o rezultatima pregovora. Taj partner, za razliku od Bakira Izetbegovića (SDA), nazočit će sutra (1.2.) posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, na kojoj će tema biti političko-ekonomska situacija u BiH. Izetbegović je poručio odmah nakon poziva iz Republike Srpske, da neće prisustvovati, te da se razgovori o BiH trebaju voditi u Parlamentu BiH.

Nakon sastanka u Neumu, potvrđena je samo „dobra volja“ svih sudionika da se radi na pitanju izmjena Izbornog zakona BiH, ali bez bilo kakvog rješenja. Američko- europski medijatori napustili su BiH i prepustili sve domaćim političarima.

„Smatram da pregovori nisu završeni. Vjerojatno ćemo ih nastaviti sami, u Sarajevu ili na nekom drugom mjestu. Dakle, približeno, dosta dobro, na momente se činilo da ćemo završiti ovaj posao.....idemo dalje", poručio je sa dozom optimizma, prvi čovjek SDA Bakir Izetbegović, nakon sastanka u Neumu. Izetbegović je predstavljao probosanski blok stranaka koje su bile na jednoj strani, dok su s druge bili Hrvati, okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a) i Dragana Čovića. Za razliku od Izetbegovića, možda i prvi put od kada je na političkoj sceni, kod Čovića nije bilo verbalnog optimizma.

„Dali smo model koji smo noćas dogovorili zajedno s međunarodnim institucijama. Elektorski je model, kroz deset kantona, dvije izborne liste, koje bi mogle jamčiti da predstavnici bošnjačkog, odnosno hrvatskog naroda, mogu izabrati svoje predstavnike. Onda smo dobili još jedan prijedlog s bošnjačke strane. Da smo sve to imali ranije, možda bismo postigli dogovor", rekao je Čović nakon sastanka, a samo nekoliko sati kasnije, za HRT pesimistično komentirao eventualni nastavak pregovora.

Vrijeme isteklo

„Treba biti realan, vrijeme je isteklo i bojim se da će se dalje samo ići na kojekakve političke kalkulacije", kaže Čović.

Doduše, pomaci su napravljeni oko tehničkih pitanja koja se odnose na transparentnost provođenja i održavanja cijelog izbornog procesa, ali oko ključnih pitanja, poput izbora članova Predsjedništva BiH, direktno ili kroz parlament, ili elektorskim modelom s dvije izborne jedinice u Federaciji BiH samo na dan izbora, nije bilo šanse za postizanje dogovora. Ipak, medijatori iz BiH čini se odlaze zadovoljni, pa su i unutar političkih stranaka već počele kružiti priče da su jedva dočekali da napuste zemlju, s bilo kakvim ishodom pregovora.

„Ništa nije dogovoreno, dok se sve ne odgovori", priopćio je američki predstavnik tijekom pregovora Matthew Palmer i dodao da mora postojati paket mjera, koji će jedan drugom biti ravnoteža.

„Ne možete reći, e sada ćemo ovo ostaviti po strani i idemo raditi nešto drugo. Svačiji interesi moraju biti zastupljeni i dobro izbalansirani, kako bi se takvo rješenje moglo predstaviti pred parlament", rekao je Palmer.

Instrumenti za bojkot izbora

Za to vrijeme iz SDP-a BiH, čiji predstavnici nisu željeli sudjelovati u pregovorima koji, kako su rekli, trebaju biti neka vrsta pokrića za blokadu države iz RS-a, poručuju da su pregovori u Neumu bili pokušaj dijeljenja BiH i da sve razgovore treba vratiti u institucije.

A Čović poručuje da „u ovom trenutku ne postoje formalno pravni uvjeti za održavanje izbora“. To bi značilo da će Hrvatski narodni sabor, čije je izvanredno zasjedanja zakazano za 19. veljače, donijeti konačnu odluku o eventualnom bojkotu izbora ili blokadi kroz institucije.

Više je modela za bojkot, a neki od njih su da ne budu imenovani birački odbori, kao i da stranački predstavnici u mjestima u kojima imaju vlast, ne dozvole održavanje izbora tog dana. Također, još jedan od realnih scenarija, je da kroz entitetsku većinu blokiraju financiranje izbora u Parlamentu. Prvi čovjek Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Željko Bakalar, poručuje da nema ustavnih i zakonskih smetnji za održavanje izbora u listopadu.

„Nema ustavnih i zakonskih smetnji za organizaciju općih izbora i provođenje izbornih rezultata nakon izbora 2022. Zakonski se trenutno stanje ne može uspoređivati s nemogućnošću provođenja izbora u Mostaru. Ostaje ustavna i zakonska diskriminacija i to je smetnja europskom putu BiH“, poručio je Bakalar na svom nalogu na Twitteru, odmah nakon Čovićeve izjave.