U Vijeću ministara BiH u srijedu (14.2.) je usvojena konačna verzija odgovora na Upitnik Europske komisije (EK). Odgovori će, kako je najavljeno, biti uručeni predsjedniku Komisije Jean-Claude Junckeru tijekom njegove posjete Sarajevu krajem veljače 2018. godine. Odgovori BiH na Upitnik EK pripremljeni su na 20.000 stranica uz koje se u Bruxelles šalje i više od 1.100 spisa - zakona, podzakonskih akata i drugih materijala na koje se poziva u odgovorima. U ovaj proces bilo je uključeno više od 1.200 državnih službenika sa svih razina  vlasti u BiH.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić kaže da će time biti završen „najkompleksniji i najsloženiji" proces u pristupanju BiH Europskoj uniji. „Vlada u BiH ovim su dokazale opredijeljenost EU i zato očekujemo dobivanje kandidatskog statusa. Odgovori na Upitnik EK govore o tome, ne gdje smo mi danas, nego gdje želimo biti sutra. Želimo biti u EU kao punopravna članica, a kandidatski status koji očekujemo u slijedećem periodu jamstvo je mladima i ostalima da ćemo živjeti u europskoj BiH", rekao je Zvizdić.

Gostujući u programu TV1, predsjedavajući Vijeća ministara je rekao da je do kašnjenja odgovora na Upitnik EK došlo zbog „opravdanih razloga": „Da je bilo samo do Vijeća ministara, mi bismo bili spremni poslati odgovore na upitnik već u veljači prošle godine. Do kašnjenja je došlo zbog složenog ustavnog sistema BiH, a ustavne nadležnosti se moraju poštivati jer su one temeljno načelo mehanizma koordinacije kao ključnog instrumenta za realizaciju Upitnika EK i općeg procesa europskih integracija", pojasnio je Zvizdić.

Građani, taoci „zaštite vitalnih nacionalnih interesa"

Za kašnjenje u procesu odgovaranja na Upitnik EK kritičari optužuju vladu, podsjećajući da je od država Zapadnog Balkana BiH posljednja u procesu stjecanja kandidatskog statusa - ako se izuzme Kosovo koje je u ovaj proces ušlo mnogo kasnije i koje sa EU pregovara po posebnim uvjetima. Politički analitičar Almir Terzić kaže da su vlasti u BiH građanima tako uskratile brojne povlastice Pretpristupnih fondova koje su mogli biti iskorišteni u oblasti regionalnog razvoja, razvoja ljudskih kapaciteta i poljoprivrednog i ruralnog razvoja, što je bilo dostupno samo zemljama kandidatima.

„A trebalo je tako malo da i BiH uz Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, a kasnije i Albaniju bude bar u kandidatskom rangu: provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci' koja bi ne samo eliminirala nepravdu prema građanima u BiH da biraju i budu birani ma kojem narodu ili ostalima pripadali i ma iz kog dijela države dolazili, nego bi uvelike bili izbjegnuti i problemi koje sada imamo oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Izgubili smo godine na uspostavljanju Mehanizma koordinacije i dogovora o popisu stanovništva. Građani su godinama bili taoci politika zaštite 'vitalnih nacionalnih interesa' iza kojih se krio lični interes ostanka na vlasti po svaku cijenu, što je uključivalo i širenje straha te raspirivanje međunacionalne mržnje i etničkih podjela. Ta matrica se do danas nije promijenila", kaže Terzić.

Čekaju se nova pitanja

Terzić smatra da nakon analize odgovora na Upitnik „sasvim sigurno" slijede dodatna pitanja sa zahtjevima za pojašnjenja već dostavljenih odgovora, a potom i čekanje na odluku o kandidatskom statusu. „Najave da bi se status kandidata za BiH mogao očekivati tek 2019. godine potpuno destimuliraju građane BiH. Oni će i dalje spas tražiti ponajprije u Njemačkoj, a potom i drugim državama EU. Pitanje je tko će na kraju ostati u BiH i čekati 2030. godinu i punopravno članstvo u EU. Mladi i ostali u ovoj zemlji žele bolji život sada, a ne za 20 ili 30 godina. Nitko više nema vremena za čekanje, jer se retorika u BiH nije promijenila ni 20 godina nakon rata. Zato svakim danom sve više građana pakuje kofere i ide iz svoje zemlje. Drugi bi se stidjeli onoga čime se vlasti u BiH hvale i što predstavljaju kao napredak na europskom putu", kaže Almir Terzić.