Dugogodišnji bivši premijer Izraela Benjamin Netanjahu je tijekom izborne kampanje činio sve da bi se približio biračima, između ostalog potpisujući knjigu znakovitog naziva: „Bibi: Moja priča“.

Njegova priča još nje okončana i ide dalje i nakon ovog utorka (1. studenog) kad Izraelci biraju novi saziv parlamenta. Kao i prethodna glasanja, i ovo liči na referendum o kontroverznom Netanjahuu (72) koji se sa svojom strankom Likud pokušava vratiti na vlast.

Istodobno se Netanjahuu sudi u tri slučaja krupne korupcije pa mnogi promatrači vjeruju da će se ili ponovo domoći premijerske funkcije ili će konačno završiti iza rešetaka.

Glavi takmac je dosadašnji premijer Yair Lapid, osnivač centrističke Stranke budućnosti (Jesh Atid).

Dvije ideje

„Na ovim izborima se zapravo radi o izraelskoj političkoj nestabilnosti. To je isti problem koji nas prati godinama“, kaže Tal Schneider, novinar lista Times of Israel.

Ispitivanja predviđaju rast radikalne cionističke desnice na čiju podršku bi Netanjahu mogao računati kako bi skovao koaliciju.

„Ovo je izbor između liberalizma i nacionalizma“, kaže Maoz Rosenthal, predavač iz izraelske Škole za upravu, diplomaciju i strategiju. „Velike ideje su oličene u dvojici ljudi, liberalizam u Lapidu i njegovom taboru, a nacionalizam u Netanjahuu i njegovoj ekipi."

Birači su pozvani na glasanje peti put u četiri godine nakon što je u lipnju većinu izgubila koalicija osam raznolikih stranaka koja je uključivala i Arapsku stranku. Premijer Lapid je predvodio tu koaliciju koja je imala malo što zajedničkog osim želje da svrgne Netanjahua.

Teška predviđanja

Usprkos brojnim ispitivanjima, prognoze su teške. Likud bi mogao postati najjača stranka s 31 mjestom u izraelskom parlamentu Knessetu sa 120 zastupnika.

Dobre su šanse da Netanjahu potom s desničarskim i ultra-ortodoksnim strankama skupi potrebnu većinu. Doduše, izgleda da je ekstremna stranka Religijski cionizam dobila na snazi na račun Netanjahua.

Lapidova stranka bi mogla dobiti 24 mandata, ali mu glavobolje zadaje to što neki od partnera muče muku da pređu izborni prag od 3,25 posto.

Promatrači kažu da je bitna izlaznost, prije svega među izraelskim Arapima i Palestincima koji čine oko petinu stanovništva. Viša izlaznost među njima značila bi plus za umjerenije snage.

Desničarska koalicija Religiozni cionizam mogla bi osvojiti do 14 mandata i postati treća najjača snaga. „Krajnja desnica bi prvi put mogla da imati vrlo utjecajnu poziciju", kaže profesor Rosenthal.

„Tu se radi o nacionalistima, anti-liberalima, ljudima koji su se zakleli da će smanjiti moć sudova i potpuno su okrenuti židovskim religijskim vrijednostima", dodaje on.

Jačanje ekstremista

Itamar Ben-Gvir (46) je najpoznatije lice ovog desničarskog pokreta. Ima dugu povijest ekstremističkih stavova i rasizma, zbog čega je ranije i optuživan. Zagovara izbacivanje „arapskih terorista“ i njihovih obitelji, kao i „nelojalnih“ građana. Zahtjeva aneksiju čitave Zapadne Obale.

Na jednom predizbornom skupu u Tel Avivu, skupile su se i pristalice i protivnici, s policijom između. „Prije nego što sam bio u vojsci, bio sam na drugoj strani ulice“, kaže jedan mladić koji podržava Ben-Gvira. „Vidim ga kao nekog tko daje cijelog sebe zemlji, za razliku od drugih lažnjaka."

Kad se glasovi prebroje, bitnu ulogu mogao bi da odigrati Beni Ganz sa svojim centrističkim pokretom Stranka nacionalnog jedinstva. Mnogi vjeruju da bi Ganz prije podržao Netanjahua, nego da dozvoli da Vlada ovisi od ekstremista. Druga opcija je da Lapid pokuša sastaviti manjinsku vladu. Za sada je sve još otvoreno.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu