Prvi papa iz Latinske Amerike, ujedno i prvi isusovac na čelu Katoličke crkve. Nikada ranije nijedan papa nije odabrao to programsko, obvezujuće ime – Franjo, u spomen na Svetog Franju Asiškog (1182.–1226.). On je bio sin trgovca, koji se odrekao bogatstva smatrajući da ga je Isus pozvao da živi u siromaštvu. Franjevački red, koji je on osnovao, zagovarao je te principe. Dakle, papa koji uzme to ime ne simbolizira raskoš vatikanskih palača ni moć poglavara države i crkve.

Argentinac Jorge Mario Bergoglio izabran je za papu 2013., a ime Franjo bilo je i njegov program. Nijedan papa prije njega nije se toliko zauzimao za beskućnike i izbjeglice ili za zaštitu stvorenog svijeta i prirode.

Vatreni govor 

Prije nego što je izabran, javio se za riječ na skupu na kojem su kardinali uoči konklave raspravljali o stanju u crkvi. Njegov govor ostat će upamćen kao vatreno zalaganje za „hrabru slobodu govora“ u crkvi, koja, prema njemu, ne smije kružiti sama oko sebe. Snaga tog izlaganja mogla se osjetiti i u filmu Wima Wendersa „Papa Franjo – čovjek od riječi“, snimljenom 2018. Tu se moglo vidjeti da se papa zauzima za bliskost crkve s marginaliziranim ljudima. Od početka je to i sam činio.

Bio je kritičar globalizacije i kapitalizma. U prvim godinama pontifikata njegovi politički govori bili su najsnažniji. Nastupao je kao odvjetnik siromašnih i globalnog juga. To je činio i 2014. pred Europskim parlamentom u Strasbourgu, godinu dana kasnije u američkom Kongresu, kao i u Ujedinjenim narodima u New Yorku. Papa je govorio o „ostarjeloj i opterećenoj Europi“, o „kulturi bacanja u smeće" i o „nezajažljivom konzumerizmu".

„Ekonomsko i socijalno isključivanje potpuno je odbacivanje ljudskog bratstva i krajnje ozbiljan napad na ljudska prava i čovjekovu okolinu“, rekao je u rujnu 2015. pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda. „Najsiromašniji su ti koji najviše trpe te napade – i to iz trostruko teškog razloga: društvo ih je odbacilo, istodobno su prisiljeni živjeti od odbačenog i nepravedno moraju trpjeti posljedice zloupotrebe okoliša. Ti fenomeni danas oblikuju tako raširenu ’kulturu odbacivanja’.“

Papa Franjo upozorio je svjetsku zajednicu da su nužne brze reforme i veća angažiranost u pomoći razvoju i zaštiti klime. Tom je pitanju posvetio svoju najvažniju encikliku „Laudato Si“ iz 2015. godine, u kojoj se zauzima za očuvanje svijeta i iznosi oštre političke optužbe. No, rijetki su ih čuli. Papa jest.

Putovanje siromašnima

Najvažnija putovanja u inozemstvo odvela su papu u Aziju, Afriku, Latinsku Ameriku, arapski svijet. Stalno je tražio blizinu siromašnih, odlazio u sirotinjske krajeve. U Europi je također posjećivao manje razvijene zemlje poput Albanije ili Rumunjske.

Papa nije bio u Kini ni u Rusiji, ali je posjetio BiH 2017., a 2024. izrazio sućut stanovništvu pogođenom poplavama. U veljači 2022. pokušao je uspostaviti dijalog s moskovskim patrijarhom Kirilom, kojega je upoznao na Kubi 2016. Međutim, veliki ruski napad na Ukrajinu to je onemogućio.

Rimokatolička crkva i vjernici mnogo su očekivali od pape. Njegovi prethodnici imali su konzervativan, centralistički stav. Mnoga očekivanja nisu se ispunila. No, on je ipak omogućio raspravu unutar crkve. Sinode u Vatikanu, na kojima su rasprave trajale i po nekoliko tjedana, prije pape Franje bile su dosadni skupovi s čitanjem unaprijed pripremljenih referata. On je omogućio da se tu ponovno raspravlja i govori.

Papi Franji možda je ipak nedostajala hrabrost da provede konkretne promjene. Jednom je rekao da je htio unijeti „nemir“ u crkvu. No nije bio sklon teškim reformskim pothvatima. Unatoč tome, 2023. proveo je temeljitu reformu Rimske kurije, vatikanskog upravnog aparata i vlade. 

Stalno se suočavao sa skandalima vezanima uz seksualna zlostavljanja u crkvi diljem svijeta, ali i s spletkama i intrigama u Vatikanu. Papa Franjo jednom je obećao „nultu toleranciju“ prema zlostavljanju i njegovu prikrivanju. No, konkretnim odlukama razočarao je mnoge ljude u Njemačkoj i Europi, jer su rijetko poduzimane disciplinske mjere odnosno osobne kadrovske sankcije. Kao da mu je bilo teško provesti mjere protiv počinitelja iz svojeg okruženja. 

Bliskost sa Židovima i muslimanima 

Jedna od upečatljivih ostavština pape Franje novi je odnos prema Židovima i muslimanima. Čak i kada je postao papa, Franjo se rado predstavljao kao „brat biskup“. Tako je susretao i predstavnike drugih monoteističkih religija.

Papa je prvi put posjetio Arapski poluotok i to više puta. U Abu Dhabiju je s predstavnicima islama i drugih crkava potpisao temeljni dokument. U ožujku 2021. otputovao je u Irak, nastojeći uspostaviti dijalog sa šiitima o sestrinstvu svih religija. S godinama je njegov kontakt s islamom postajao sve snažniji.

Od 2021.imao je sve veće zdravstvene probleme. Više je puta morao na operacije pod punom anestezijom. Zbog problema s koljenom sve češće je koristio invalidska kolica. U posljednjih nekoliko mjeseci često je otkazivao sastanke i nastupe zbog problema s gripom ili bronhijima.

Papa je sve češće upozoravao, jer je svijet bio izložen pandemiji, ratovima i podjelama. Slika pape Franje, koji na mračnom Trgu svetog Petra u vrijeme pandemije koronavirusa, za Uskrs 2020., kao da moli svog Boga usred velike patnje, ostaje jedna od najupečatljivijih slika njegova pontifikata. A još jučer je, boreći se za zrak, okupljenima na trgu sv. Petra u Rimu svima zaželio "sretan Uskrs" - na žalost, po posljendnji put na ovom svijetu.