Mali poluotok, a veliki geopolitički čvor. Može li Prevlaka blokirati crnogorski san o EU do 2028. godine? Dok Hrvatska drži kopno, crnogorski dužnosnici žele ovu stratešku točku. Ipak, ulaz u Bokokotorski zaljev već gotovo četvrt stoljeća je „ničije more“. Bruxelles ne želi tuđe sporove, a lokalni ribari su u pat-poziciji. Iako u tom „ničijem moru” ima ribe, za njih nema ulova – već samo rizik od kazni.

Prevlaka se danas pojavljuje kao jedino preostalo otvoreno granično pitanje između Hrvatske i Crne Gore. Dok se članica Europske unije poziva na granice bivše Socijalističke Republike Hrvatske, koje su nakon raspada Jugoslavije postale i službene državne granice, AVNOJ-evske administrativne linije nisu bile najpreciznije, što je ostavilo prostor za međudržavni spor koji može koštati Crnu Goru mjesta u Bruxellesu.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović naglašava da pitanje Prevlake nije zatvoreno i da je riječ o strateški važnom izlazu na Bokokotorski zaljev, posebno oko Rta Oštro. Međutim, Hrvatska kao članica EU ima veliku prednost, što je i sam Milatović istaknuo, a to ovaj spor čini još težim.

Iako se kopneni dio granice od 2002. godine uređuje privremenim protokolom i bez većih tenzija, morsko razgraničenje ostaje neriješeno. Europska unija ne ulazi u pitanje što je čije, ali inzistira da se bilateralni sporovi riješe prije članstva. Zato 2,6 kilometara obale i dalje ostaje potencijalna točka prijeloma u procesu europskih integracija Crne Gore.