Sve oči bile su usmjerene prema francuskom predsjedniku Sarkozyju. Prijepor oko izgona na tisuće Roma iz Francuske našao se neplanirano na dnevnom redu sastanka na vrhu EU-a. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je svojim europskim kolegama objasnio razloge politike vlade u Parizu prema Romima. Prije toga povjerenica Reding je izjavila: "Veoma sam ljuta, ne izbacuje se jednu etničku skupinu, a sutra možda jednu skupinu druge rase ili druge religije, to ne ide, stop!, rekla je povjerenica Reding za francuski radio.

A francuski ministar za europska pitanja Pierre Lellouche je uzvratio: "Ne mogu dopustiti da gospođa Reding izjavljuje kako je Francuska 2010. u svom postupku prema Romima Francuska za vrijeme vladavine Vichyja, iz Drugog svjetskog rata."

Žestoki okršaj s Barrosom

Predsjednik Sarkozy je ljut na Europsku komisiju. Posebno je pogođen izjavama Viviane Reding, povjerenice za pravosuđe u Europskoj komisiji, koja je sredinom tjedna izjavila kako je "vjerovala da Europa nakon Drugog svjetskog rata neće biti svjedokom slične situacije". Iz Pariza su stigle vijesti kako se Reding u međuvremenu ispričala, a iz Elizejske palače stiže priopćenje da je isprika primljena na znanje. Kritika Europske komisije odnosila se prije svega na dopis, kojeg su francuske vlasti uputile prefektima.

Kako prenose mediji, u dopisu je data zapovijed o zatvaranju ilegalnih romskih naselja. Takvo postupanje u suprotnosti je s europskim zakonima. Bugarski premijer Borisov novinare je izvijestio o žestokom verbalnom okršaju između predsjednika Europske komisije Barrosa i francuskog predsjednika Sarkozyja.

Dogovor s Južnom Korejom

Prvotno je glavna tema trebala biti stabilnost eura, zatim odnosi s Kinom, Indijom i Rusijom. Odmah na početku sastanka ostvaren je prvi uspjeh – postignut je dogovor oko važnog trgovinskog sporazuma s Južnom Korejom.

Druga velika tema bila je stabilnost eura te pojačani financijski nadzor proračuna zemalja članica. Radovi oko reforme veoma su spori. Njemačka kancelarka Merkel zalaže se za oštro kažnjavanje članica, koje prekorače pravila o granicama proračunskog deficita. "Njemačka će podržati uvođenje oštrijih sankcija. Važno je naglasiti da se kriza eura više nikada ne smije ponoviti", odlučna je Merkel. Europska unija želi intenzivirati svoje strateško partnerstvo s Kinom, no pri tome se mora upozoriti vlada u Pekingu, kako je potreban napredak na području poštivanja ljudskih prava, poručili su na summitu Unije.

Brzi dogovor je ostvaren oko sporazuma o slobodnoj trgovini s Južnom Korejom. Ovaj sporazum se već sada naziva povijesnim. Prvotne blokade Italije su uklonjene. Vlada u Rimu je htjela zaštititi svoju autoindustriju od masovnog uvoza vozila iz ove azijske zemlje. Belgijski ministar vanjskih poslova Steven Vanackere dogovor je ocijenio "velikim korakom za otvaranje tržišta u Aziji".

Južna Koreja četvrti je najvažniji trgovinski partner Unije. Korejanski potrošači kupuju svake godine europske proizvode u vrijednosti od 25 milijarda eura, a godišnji promet između EU-a i Južne Koreje trebao bi se povećati za još 19 milijardi eura. Predviđeno je da bi europski izvoznici godišnje uštedjeli 1,6 milijardi eura na carinama.

O zapadnom Balkanu – jedna rečenica

U zaključcima, zapadnom je Balkanu posvećeno svega - pola rečenice. U izazovima koji se nalaze pred Unijom, ističe se kako je EU osigurao stabilnost na zapadnom Balkanu, posebice davanjem europske perspektive regiji. Europsko vijeće vratit će se ovoj temi na sljedećem sastanku, a to znači na summitu u listopadu.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Marijana Ljubičić