Europska unija sa strepnjom promatra novi spor oko plina između Rusije i Ukrajine. Pozivajući se na iskustva iz prethodnih sukoba 2006. i 2009 godine, kada je Rusija zatvorila ventil, Bruxelles je ponudio pomoć u rješavanju problema. I Berlin je zabrinut: „U interesu je Europske unije, isto kao i Rusije i Ukrajine, da ove dvije zemlje budi pouzdani partneri po pitanju opskrbe plinom", rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert.

Krajem veljače, arbitražni sud Trgovačke komore u Stockholmu donio je presudu u sporu između ukrajinskog Naftogaza i ruskog Gazproma. Sud je naložio Gazpromu da plati kompenzaciju of 2,56 milijardi dolara jer je iz Rusije stiglo stiglo manje plina nego što je bilo dogovoreno. Ukrajinske vlasti su već počele sa zapiljenom Gazpromove imovine u Ukrajini. Gazprom je najavio žalbu, a još ranije su spomenuli da će otpočeti proces raskida svih ugovora s Naftogazom. Ukrajinci su na to odgovorili da Gazprom ne može prekinuti opskrbu i tranzit plina dok ugovor ne istekne 2019.

Nemačka zabrinuta, ali ne ugrožena

Rusija je vrlo brzo reagirala na presudu iz Stockholma i zaprijetila da će prekinuti opskrbu, kaže njemačka stručnjakinja Claudija Kemfert za DW.

„Tu sigurno ima političkih motiva", kaže ona. „Plin se ponovo koristi kao političko oružje. To gledamo već niz godina".

Jörg Forbrig iz Njemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Država ističe da nitko ne želi novu eskalaciju postojećeg sukoba između Ukrajine i Rusije. „Berlinu sad najmanje treba da se ovaj sukob proširi na energetiku i da to direktno pogodi Europu", kaže on. Ruski plin je jako važan za Njemačku, kaže Forbrig. Međutim, najveći dio ruskog plina više ne dolazi preko ukrajinskih plinovoda. Najveći dio plina za Nemačku poslednjih godina stiže preko Sjevernog toka kroz Baltičko more, kao i preko Jamal-Europa plinovoda koji vodi kroz Bjelorusiju i Poljsku. „Opskrba preko Ukrajine ne igra tako važnu ulogu, makar kad se radi o njemačkim potrošačima i njemačkom tržištu", tvrdi Forbrig.

Prošle godine Njemačka je potrošila rekordnu količinu od 53 milijarde kubnih metara ruskog plina. Rusija opskrbljuje 40 posto od ukupne količine potrošenog plina u Njemačkoj. Forbrig podsjeća da se Berlin u dobroj mjeri oslanja i na plin iz Norveške i Nizozemske.

Balkanske zemlje ovise od ukrajinskog plinovoda

Njemačka ima više opskrbljivaöa i dosta velike zalihe, kaže Forbrig, tako da prekid opskrbe preko Ukrajine ne bi pogodio Nijemce. Međutim, prethodni sukobi oko plina pokazuju da bi stanovnici Balkana pretrpjeli najjači udar, i to u zemljama kao što su Bugarska, Rumunjska, Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija.

„Ove zemlje se gotovo u potpunosti opskrbe ruskim plinom koji stiže iz Ukrajine„, kaže Forbrig. I - za razliku od Njemačke - nemaju drugih mogućnosti.

Čak je i Slovačka u velikoj mjeri zavisna od ukrajinskog plinovoda, kaže ovaj stručnjak. Ipak,  u srediünjoj Europi plinovodne mreže su već dobro povezane jedna s drugom. „Slovačka i Austrija mogu nabaviti ruski plin nekim drugim putem", kaže Forbrig.

Napori EU su se isplatili

Ukrajinski stručnjaci su uvjereni da novi rat oko opskrbe plinom između Moskve i Kijeva neće stvarati probleme građana u Europskog uniji. Samo oko polovine ruskog plina stiže iz Ukrajine, kaže za DW Oleksander Čaršenko iz Ukrajinskog centra za istraživanje energije. Zemlje u istočnoj i jugoistočnoj Europi mogu izbjeći neugodnostii ako se oslone na druge opskrbljivače i alternativne načine isporuke. „Najnoviji potezi Gazproma pokazuju Europljanima da njihovi napori da 'raštrkaju' opskrbu nisu bili uzaludni", kaže Čaršenko.

Mihajlo Hončar iz Kijevskog Centra za globalne studije „Strategija XXI„ smatra da bi prekid opskrbe kroz Ukrajinu samo naškodio Gazpromu. Još uvijek nema dovoljno kapaciteta da se zaobiđe ukrajinski plinovod, kaže on.

„Usprkos želji da se kazni Naftogaz, neće biti novog rata oko plina", tvrdi on, jer je za Moskvu bitno da održi imidž pouzdanog opskrbljivača. Sukob oko plina bi poljuljao kredibilitet Gazproma u očima europskih mušterija, zaključuje Hončar.