Maryam Palizban uglavnom izbjegava pojavljivanje u javnosti. Više ne zna kome može vjerovati, niti koga bi eventualno mogla dovesti u opasnost. Iranska glumica živi u Berlinu i angažira se za prava žena u svojoj domovini. Objavljivala je fotografije bez hidžaba – i time se našla na meti režima i tajnih službi.

Od tada više ne može putovati u Iran, ali ni u Njemačkoj se ne osjeća sigurno. Dobivala je prijeteće poruke, kaže ona. Članove njene obitelji u Iranu ispitivali su zbog nje. „To je bio trenutak kada sam shvatila da me pokušavaju slomiti, natjerati me da odustanem“, priča 44-godišnjakinja.

Sigurnosne službe bilježe sve agresivnije akcije autokratskih režima u Njemačkoj, ne samo iranskog. Kritičarke i kritičare se zastrašuje, prati – pa čak i ubija.

Sigurnosne službe su alarmirane

Savezna kriminalistička služba (BKA) priopćila je za njemački javni servis ARD: „Općenito je u Njemačkoj, kao i u inozemstvu, posljednjih godina primjetno odlučnije djelovanje stranih obavještajnih službi.“

Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka navodi da se bilježi „porast prijavljenih slučajeva“ povezanih s pojedinim režimima. Berlinska Pokrajinska kriminalistička služba priopćila je da sve više ljudi treba osobno osiguranje: „Tu se vidi stalni porast."

Politolog Marcus Michaelsen sa Citizen Lab sveučilišta u Torontu bavi se fenomenom transnacionalne represije – dakle djelovanjem autokratskih režima protiv njihovih protivnika u inozemstvu. Razgovarao je i u Njemačkoj s brojnim pogođenima i nedavno predstavio rezultate u Bundestagu.

Njegova istraživanja pokazuju da Iran nije izuzetak: „U posljednjih deset godina najmanje 18 država prijetilo je svojim građanima u Njemačkoj ili pripadnicima svoje dijaspore, prateći ih različitim metodama i vršeći pritisak.“

Prijetnje, praćenje, nasilje

Spektar metoda kreće se od kibernetičkih napada, prijetećih poruka i pokušaja vrbovanja, preko zastrašivanja članova obitelji u domovini i praćenja, pa sve do fizičkog nasilja. Najpoznatiji slučaj je ubojstvo Gruzijca čečenskog porijekla Zelimkana Kangošvilija u Berlinu 2019. – kako je kasnije utvrdio sud, po nalogu ruske tajne službe.

U koalicijskom sporazumu njemačka vlada obvezala se da će odlučnije djelovati protiv transnacionalne represije. Što je ostvareno? Ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi da je pojačana koordinacija između resora i da je intenziviran kontakt s pogođenima.

Prema istraživanjima novinara ARD-a, i u Ministarstvu unutarnjih poslova i u Ministarstvu vanjskih poslova osnovane su koordinatorske službe zadužene za pitanje transnacionalne represije.

Žrtve se osjećaju ostavljene na cjedilu

Ipak, mnogi pogođeni i dalje se osjećaju ostavljeni na cjedilu. Nekoliko nevladinih organizacija formiralo je Koaliciju protiv transnacionalne represije kako bi se zalagali za bolju zaštitu žrtava.

Egipatska novinarka Basma Mostafa i sama je doživjela ovakvu represiju: „Imamo mnogo slučajeva u kojima se ljudi obraćaju sigurnosnim službama — a onda se ništa ne dogodi. I sama sam se često osjećala kao da me ne shvaćaju dovoljno ozbiljno."

Dio hibridnog ratovanja

Pri Saveznoj službi za zaštitu ustavnog poretka postoji posebna antiteroristička telefonska linija kojoj se mogu obratiti i žrtve transnacionalne represije. Ali mnogi disidenti, novinarke i aktivisti imaju loša iskustva, a i sama činjenica da se trebaju obratiti obavještajnim službama kod mnogih izaziva strah zbog traumatičnih iskustava iz domovine.

Zato Koalicija protiv transnacionalne represije zahtijeva uspostavu neovisnog ureda koji bi nudio i psihosocijalnu podršku i savjetovanje o mjerama zaštite. Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova odgovara da je „zahtjev poznat", ali da za sada nema konkretnih planova da se tako nešto osnuje.

Političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Roderich Kiesewetter kritizira odugovlačenje: „Želim da u naredne tri godine ova koalicija snažno obradi tu temu, jer je to dio hibridnog ratovanja, a način na koji neprijateljske države vrše nepravdu na našem tlu je neprihvatljiv.“

Ministarstvo pravosuđa najavljuje izmjene zakona

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Frank Schwabe najavljuje izmjene zakona. Kazneni zakon bi trebalo pooštriti, kako bi se transnacionalna represija oštrije gonila i u blažim slučajevima.

„Imamo strane službe koje upravo sada, u ovom trenutku, vršljaju po Njemačkoj, zastrašuju ljude i potkopavaju naš pravni poredak. Moramo na to odgovoriti brže", kaže Schwabe.

O izmjenama Kaznenog zakona treba odlučiti Bundestag. U članku 87a ubuduće će stajati: „Tko prihvati nalog državnog organa strane sile i time u SR Njemačkoj počini namjerno protupravno djelo, kaznit će se zatvorskom kaznom u trajanju do pet godina ili novčanom kaznom, ako za djelo nije predviđena teža kazna. Isto vrijedi i za onoga tko takav nalog izda."

Očekuje se porast slučajeva iz Irana

Maryam Palizban očekuje da će u narednim tjednima ponovo doći do porasta represije iranskog režima. Tako je, kaže, uvijek bilo: kada se u Iranu nakon velikih prosvjeda situacija prividno smiri, pogled režima okreće se ka inozemstvu, gdje se progone kritičari i aktivisti.

Iransko veleposlanstvo u Njemačkoj odbacuje sve optužbe. No berlinska Pokrajinska kriminalna služba potvrđuje Palizbaninu procjenu: „Moramo računati da će broj slučajeva transnacionalne represije povezanih s Iranom u narednim tjednima ponovo rasti."