Deutsche Welle: Ove godine na konferenciju o sigurnosti dolazi skoro 30 šefova država i vlada, skoro 70 ministara vanjskih poslova i ministara obrane, kao i pet direktora obavještajnih službi. Zašto svi dolaze u München?

Dan Smith: Čar manjih sastanaka, kao što je minhenska konferencija o sigurnosti, je u tome da sudionici na manje formalan način mogu razmijeniti mišljenja, a da nisu prisiljeni da na kraju moraju izdati zajedničko priopćenje kao što je slučaj na kraju G7 ili G20. To sudionicima nudi više slobode za povjerljive sastanke i razmjenu iskustava što nije predviđeno protokolom. S druge strane, što viši dužnosnici sudjeluju na konferenciji to ozbiljnije ju uzimaju mediji.

Iz Rusije ove godine dolaze dva visokorangirana političara: premijer Dmitrij Medvedjev i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Znači li to vanjskopolitičku ofenzivu Rusije?

Rusija uvijek pridaje veliko značenje promociji svojih vanjskopolitičkih perspektiva. Donositeljima odluka i kreatorima javnog mnijenja na licu mjesta minhenska konferencija o sigurnosti nudi platformu kojoj će Rusi teško moći odoljeti. Očito je da u Rusiji kao i na Zapadu postoji velika zabrinutost zbog dramatičnog pogoršanja odnosa između dvije strane koje je primjetno u posljednje tri godine. Inače, sve je bolje što imamo više razmjene i međusobnih kontakata. Zbog toga to ocjenjujem kao jedan pozitivan znak.

Očekuje se da će u München doći visokorangirani političari iz Irana, Saudijske Arabije, Egipta i Iraka. Može li se u Münchenu uzeti zamah za poboljšanje situacije u Siriji?

To je vrlo špekulativno pitanje. Međutim, ako se oslonim na špekulacije, onda bih rekao: Saudijska Arabija i Iran još nisu u poziciji u kojoj je moguć formalan kontakt između dvije vlade. Međutim, u pozadini uvijek postoji tiha diplomacija i velika je vjerojatnost da će zemlje ili vlade, koje su povezane s ova dva protivnika, Saudijsku Arabiju i Iran potaknuti na neformalne kontakte.

Konferencija se ove godine održava pod sloganom „Bezgranične krize, bezobzirni razarači, bespomoćni zaštitnici“. Minhenska konferencija o sigurnosti nije mogla pronaći pesimističniji naslov. Kada već stručnjaci za sigurnost svoju konferenciju tako nazivaju, onda se postavlja pitanje: koliko smo udaljeni od svijeta koji klizi u kaos?

Mislim i vjerujem da je taj moto izabran za konferenciju kako bi političke vođe na svim stranama prepoznale različite konflikte i da su oni sudionici u jednom procesu koji donosi enormne rizike za budućnost. Promjena u svjetskim strukturama moći u posljednjih godinu i pol dana je stvorila situaciju u kojoj međunarodne vođe imaju problem urediti svoje odnose na način da rješavaju probleme. Nadam se da je moto konferencije poziv da se probudimo. Mislim da još uvijek nismo u poziciji da pronađemo moto, odnosno nazivnik koji će točno opisati današnji svijet. Međutim, elementi za to su tu: ako ne kao neograničene krize onda kao krize koje se preklapaju. Tu su i bezobzirni razarači. Ali, tu su i zaštitnici koji poduzimaju stvari na održavanju mira i za bolju uravnoteženost. Još nismo na rubu. Međutim, treba se jasno reći: ako ne uspijemo ovladati krizom, onda će ovogodišnji moto konferencije odgovarati za nekoliko godina.

Dan Smith je direktor švedskog instituta za istraživanje mira SIPRI.