Jedan video na YouuTube-u kojeg je dosad kliknulo stotine tisuća korisnika, otkriva kontradiktorni stav brazilske predsjednice Dilme Rousseff kad je u pitanju privatizacija. Tako sadašnja predsjednica u jednoj predizbornoj reklami iz 2010. privatizaciju poludržavne naftne kompanije Petrobras naziva zločinom. Iza toga odmah slijedi jedan video clip iz 2013. u kojem privatizaciju ovog poduzeća naziva "korakom u budućnost".

Privatizacija kao pogrdni pojam

Treba pojasniti da se, kad je u pitanju nafta i Petrobras u Brazilu atmosfera vrlo brzo zakuha. "Kad su u pitanju prirodna bogatstva zemlje u prvi plan odmah skače, u svakodnevici gotovo neprimjetan, brazilski nacionalizam", objašnjava Birtanac Edmund Amann koji na Sveučilištu u Manchesteru predaje na temu brazilskog gospodarstva. No da nitko drugi nego Radnička stranka (PT) koncesiju za vađenje nafte u cijeloj zemlji prepušta jednom privatnom konzorciju, dalo je čitavoj raspravi još veću, osjetljiviju dimenziju. Jer upravo se ova stranka bivšeg predsjednika Lule da Silve i njegove nasljednice Rousseff u devedesetima profilirala na oštroj kritici gospodarskog sustava u Brazilu i privatizaciji rudnika i telekomunikacije. "Tijekom svog mandata Lula da Silva je pojam privatizacije učinio pogrdnom riječi", objašnjava brazilski ekonomist i savjetnik Adriano Pires.

Koncesija kao oblik privatizacije

I upravo zbog toga i sama Rousseff izbjegava riječ "privatizacija" pod svaku cijenu. No istodobno je ovisna o prodaji državne imovine. Naime kako bi ostvarila predizborna obećanja na socijalnom i gospodarskom planu, predsjednici treba novac. I to mnogo novca. Jedino što joj preostaje da dio državne imovine preda u ruke privatnih ulagača. No, kako kaže britanski stručnjak Amann, obim privatizacije koji bi mogao uskoro zahvatiti brazilsko gospodarstvo neusporedivo je manji od onog što se događalo u ranim devedesetim. Umjesto prodaje, vlada danas radije poseže za izdavanjima koncesija. "No i tu se definitivno radi o privatizaciji", kaže Amann. Mnogi su razočarani postupcima predsjednice i to dolazi do izražaja na mnogobrojnim prosvjedima koji od srpanja potresaju zemlju.

Prespore reforme

Rezultati izdavanja koncesija su zasad razočaravajući. Koncesije za jedan dio eksploatacije nafte nisu postigle zadovoljavajuću cijenu jer se na natječaj javio samo jedan ponuđač. Stručnjaci vladi predbacuju da je zastrašila potencijalne ulagače slabom pripremom koncesije. No zato su koncesije za zračne luke u Rio de Janeiru i Belo Horizonteu prošle dobro i značajno napunile državnu blagajnu. Ministar financija Guido Mantega računa da bi se do sredine 2014. u državnu blagajnu moglo sliti i do 70 milijardi eura od koncesija. No time računica nije gotova. Mnogi koncesionari su korisnici povoljnih državnih kredita. Vlada na taj način želi pospješiti ulaganje u infrastrukturu i potaknuti gospodarski rast. No uspjeh ove politike je upitan, prije svega zbog toga što se proces gospodarske obnove ne odvije dovoljno brzo. To bi predsjednicu Ruosseff sljedeće godine moglo stajati izbora.