1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Priznanje za heroje medijske slobode

i.z., epd, dpa, afp3. svibnja 2014

Prema podacima Američkog instituta za istraživanje "Freedom House" samo još svaki šesti čovjek na svijetu živi u zemlji u kojoj mediji mogu slobodno izvještavati.

Symbolbild Pressefreiheit
Foto: picture-alliance/dpa

Na Međunarodni dan slobode medija političari i udruge diljem svijeta zatražili su bolju zaštitu novinara. Organizacija "Reporteri bez granica" dosjetila se neobične akcije.

"U mnogim dijelovima svijeta sloboda medija doista je grubo ugrožena", kaže Astrid Frohloff, glasnogovornica "Reportera bez granica" u Berlinu. U političkim krugovima kao primjerice sada na istoku Ukrajine sloboda medija jedna je od prvih žrtava. Zaštita novinara i nezavisnih medija trebala bi biti uvjet za svaku dublju suradnju s pogođenim zemljama, naglašava Frohloff. Povodom međunarodnog dana slobode medija ove subote organizacija je skrenula pozornost na neustrašive predstavnike medija i on-line aktiviste, koji kaže Frohloff, "baš u represivnim državama pružaju nemjerljiv doprinos razvoju društva". S tim u vezi je organizacija objavila popis 100 "heroja medijske slobode", novinara, koji su dijelom riskirali i svoj život, kako bi javno osudili korupciju ili kako bi natjerali medije da budu kritični.

Na popisu su među ostalima novinari Glenn Greenwald i Laura Poitras, koji su pokrenuli razotkrivanje bivšeg suradnika američkih obavještajnih službi Edwarda Snowdena, kao i osnivač WikiLeaksa Julian Assange.

Na popisu je i turski novinar istraživač Ismail Saymaz, koji piše za novine "Radikal" od 2002. godine i to o osjetljivim temama kao što su sloboda mišljenja i ljudska prava.

Ili Serhij Leschtschenko, zamjenik glavnog urednika internetskih novina "Ukrainskaja Prawda". Letschtschenko je više puta istraživao korupciju političkih i gospodarskih elita. Prema podacima "Reportera bez granica" ove je godine već ubijeno 16 novinara, te devet on-line aktivista. 164 novinara i 166 on-line aktivista su u pritvoru.

Na dan slobode medija generalni tajnik UN-a Ban Ki-Moon izjavio je da ne smiju biti nekažnjavani oni koji napadaju novinare i pokušavaju ih zastrašiti ili sprječavati u poslu. "Takva djela su potpuno neprihvatljiva u svijetu koji sve više ovisi o svjetskim informacijskim sustavima i o novinarima koji rade za njih." Pozvao je sve vlade, udruge i pojedince da zaštite osnovna prava slobode medija.

Generalni tajnik UN-a Ban Ki-Moon izjavio je da ne smiju biti nekažnjavani oni koji napadaju novinare i pokušavaju ih zastrašiti ili sprječavati u posluFoto: Reuters

Slična poruka i iz Vijeća Europe u Strassburgu, koje je od svojih članova zatražilo zakonsku zaštitu zviždača.

Ministarski odbor vijeća Europe donio je deklaraciju kojom se zemljama članicama ukazuje na pojačane napade na novinare i posebne opasnosti za ženske predstavnice medija.

Njemačka na 18. mjestu

Prema podacima Američkog instituta za istraživanje "Freedom House" samo još svaki šesti čovjek na svijetu živi u zemlji u kojoj mediji mogu slobodno izvještavati. To je najlošije stanje u posljednjih više od deset godina, kaže se u najnovijem godišnjem izvješću organizacije. Njemačka dobro prolazi u usporedbi sa 197 zemalja i na 18. je mjestu. Osam od 27 preostalih članica Europske unije nalazi se ispred Njemačke. Vodeća mjesta pripadaju Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj. Sjeverna Koreja kao i Uzbekistan i Turkmenistan završile su na zadnjim mjestima.

Ujedinjeni narodni podsjećaju na svjetski dan slobode medija na veliku vrijednost prava na informacije i prava na slobodu. 3. svibnja dan je godini kada se obilježava proglašenje dana medijske slobode, koji je uspostavljen 1991. godine u Windhuku u Namibiji. Novinarske udruge ukazuju na dan kojeg je proglasio UN da slobodno izvještavanje u mnogim državama nije moguće.

U međuvremenu turski novinar i autor knjige Ahmet Sik odlikovan je nagradom UNESCO-a za medijske slobode. UN-ova organizacija za odgoj, znanost i kulturu odala je priznanje 44-godišnjem novinaru istraživaču kao "gorljivom branitelju ljudskih prava". U njegovim tekstovima on je stavio na stup srama korupciju i nasilje nad slobodom mišljenja. Sik je primio priznanje u sjedištu organizacije u Parizu. Tamo je rekao kako su bez sumnje mnoge njegove kolege u Turskoj ili bilo gdje drugdje zaslužile nagradu više nego on. Neki od njih izgubili su život, a neki slobodu. I zbog toga priznanje vrijedi za sve njegove prijatelje.

Ahmez Sik, novinar istraživač nagrađen kao "gorljivi branitelj ljudskih prava"Foto: DW/S.Sokollu