Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen je uvijeno najavila da će Berlin poslati jedinice u Libiju kako bi pružio potporu tamošnjoj vladi nacionalnog jedinstva. "Njemačka se neće moći sakriti od odgovornosti da da svoj doprinos rješenju", rekla je ministrica za tabloid Bild. Vlada nacionalnog jedinstva je proglašena početkom proteklog tjedna, ali ni izbliza nema podršku svih važnih čimbenika u Libiji. Bez obzira na to, von der Leyen kaže da će ta vlada morati brzo uspostaviti pravosudni sustav i red u ovoj površinom ogromnoj državi te da se istovremeno bori protiv terorista Islamske države.

Njemačka Stranka ljevice sumnja da je riječ o "prljavom dealu". Tu sintagmu upotrebio je zastupnik te stranke nadležan za vanjsku politiku Jan van Aken. "Deal" bi se, kaže on, sastojao u tome da Europljani jedinicama učvrste vlast vlade nacionalnog jedinstva, a da zauzvrat Libija spriječi nastavak migracije sa svojih obala prema Italiji. To zaključuje na temelju činjenice da u Rimu trenutno o Libiji razgovaraju predstavnici UN-a, EU-a, Njemačke, Italije, Francuske, Britanije i drugih država, a da je za stolom nazočan jedan visoki časnik Bundeswehra.

Van Aken je vjeruje da će u Libiju biti odaslane kopnene jedinice. "Planovi za Libiju daleko prelaze samo obuku libijskih vojnika", izjavio je za Neue Osnabrücker Zeitung. Dodaje da bi i sama obuka libijskih vojnika bila problematična jer "u ovom trenutku nije jasno tko se bori protiv koga". Njemačko ministarstvo obrane za sada šuti o konkretnim planovima i u skladu s tim nije ni odgovorilo na upit DW-a.

Teško zaustaviti izbjeglice

Mattia Toaldo iz Europskog vijeća za vanjske poslove smatra da obuka libijskih jedinica koje bi bile pod nadležnošću vlade nacionalnog jedinstva nije nužno loša. Bolje obuka nego zračni napadi, kaže on: "Zračni napadi su se u Libiji pokazali kao beskorisni ili čak štetni. Ako ubijete vođu terorističke grupe, počeli ste borbu za njegovog nasljednika, borbu koja se ne vodi glasanjem nego brutalno. Tako da ne može biti realne politike ako ne budu postojale libijske kopnene jedinice koje će zemlju osloboditi od Islamske države", kaže ovaj stručnjak u razgovoru za DW.

I Toaldo, međutim, vjeruje da će Europljani nešto tražiti zauzvrat od Tripolija. Već postoji takozvana "Operacija Sofija" za borbu protiv krijumčara ljudima na Sredozemnom moru. "Pretpostavljam da će – ukoliko jedinstvena vlada u Libiji doista opstane – jedan od prvih zahtjeva europskih zemalja biti proširenje 'Misije Sofija' tako da se ona može provoditi i na libijskom teritoriju.“

Doduše, pitanje je koliko je europski optimizam primjeren. Za vrijeme Gadafijeve vladavine je ilegalno napuštanje zemlje bilo smatrano krivičnim djelom (što je i danas na snazi), a migranti bez papira su zatvarani u pritvore s neljudskim uvjetima. Takve pritvore su najčešće kontrolirale lokalne paravojne jedinice koje su u eri nakon Gadafija od toga napravile biznis: migrante koje uhvate puštaju – uz "paprenu" novčanu nadoknadu. Stoga izbjeglice i migranti očajnički žele što prije napustiti Libiju, kaže Toaldo: "Bojim se da će ljudi sa zapada kontinenta i iz subsaharske Afrike i dalje preko Libije ići u Europu, što god mi tražili od libijske vlade."

Podijeljena zemlja

Osim što je potresa humanitarna kriza, politička situacija u Libiji je katastrofalna. I dalje postoje dva parlamenta koja konkuriraju jedan drugom – u Tripoliju dominira islamistički pokret Libijska zora, dok u Tobruku zasijeda međunarodno priznati parlament. Vjeruje se da širom zemlje djeluje stotinu manjih ili većih paravojnih formacija. "Moramo poći od pretpostavke da su libijske državne strukture propale u zadnje dvije i pol godine", rekao je u prosincu njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier.