Ministri vanjskih poslova 27 zemalja članica Europske unije redovito pozivaju svojih šest kolega sa Zapadnog Balkana na neformalni ručak. Tema je uvijek ista: kako ubrzati pristupne procedure, od kojih neke traju desetljećima.

Uoči samita EU-a sa zemljama-kandidatkinjama i susjednim zemljama, takozvanom Europskom političkom zajednicom, a koji se održava idući tjedan u Moldaviji, zajednički ručak ovoga ponedjeljka (22.5.) imao je svoju težinu.

„Možda bi to trebali češće raditi", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, a zatim i započeo svoje „predavanje“ koje je prije svega bilo usmjereno na adresu Srbije i Kosova.

Poruka Srbiji: proruski stav isključuje članstvo u EU

Borrell je šefu srpske diplomacije Ivici Dačiću ukazao na to da bliske veze s Rusijom više ne idu ruku pod ruku sa članstvom u EU-u. Europska unija je uvela oštre sankcije Rusiji koja ratuje protiv Ukrajine, ali ih Srbija ne želi uvesti. „One štete vašim nacionalnim interesima, ali takav stav svakako nije u skladu s procesom proširenja", upozorio je Josep Borrell. „Bliski odnosi s Rusijom više ne funkcioniraju, i to se ne odnosi samo na Srbiju."

Europska unija vodi pristupne pregovore sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Bosna i Hercegovina je kandidat za pregovore, ali se i dalje smatra nestabilnom, a Kosovo, koje ni Srbija, a ni sve članice EU-a još ne priznaju kao neovisnu državu, samo je potencijalni kandidat za pristupanje. Borrell je najavio da neke od zemalja-kandidatkinja mogu očekivati „strateške" odluke EU-a, ali samo one koje podržavaju politiku Unije protiv ruske agresije.

„Dosta je bilo provokacija"

Sukob između Srbije i njene bivše pokrajine Kosovo posljednjih mjeseci u više navrata je eskalirao, a to, prema riječima visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost, blokira svaki napredak u pristupnim pregovorima.

Članice Europske unije nisu baš voljne prihvatiti države koje ne mogu riješiti međusobne sukobe – to potvrđuju i europski diplomati u Bruxellesu. Josep Borrell je rekao da je to ponovo ovog ponedjeljka objasnio dvjema stranama: „Europska unija se temelji na obvezi suradnje. Države koje su se međusobno borile u prošlosti, ne samo da moraju postati susjedi, već i prijatelji i partneri. Radi se o zajedničkom životu." Zato bi Beograd i Priština konačno trebali primijeniti sporazum dogovoren uz posredovanje EU-a. Destruktivne provokacije s obje strane moraju prestati, upozorio je Borrell.

Učiti od Ukrajine?

Na samitu idućeg tjedna bit će nazočne i najnovije zemlje-kandidatkinje – Ukrajina i Moldavija, koje su, zbog agresorskog rata Rusije, prošle godine u rekordnom roku dobile status koji su toliko priželjkivale. Vlade u Kijevu i Kišinjevu nadaju se da će službeni pregovori o pristupanju početi prije kraja godine. To znači da bi Ukrajina i Moldavija taj proces završile za 20 mjeseci, za što je balkanskim državama trebalo skoro 20 godina, ukazuju diplomati EU-a u Bruxellesu. To bi, dodaju, također moglo izazvati i određenu zavist među zemljama-kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima.

Europska komisija je u svom izvještaju potvrdila da su Ukrajina i Moldavija postigle ogroman napredak u borbi protiv korupcije i reformi vladavine prava. Čini se da na Balkanu sve to traje mnogo duže. „Ukrajina prednjači, ostali moraju ići tim putem i iskoristiti priliku", naglasio je visoki predstavnik EU-a.

Za ubrzavanje procesa proširenja nedavno se u Europskom parlamentu založio i njemački kancelar Olaf Scholz. Ne može biti da sve to traje evo skoro 20 godina, rekao je i dodao da to ima veze i s kredibilitetom obećanja koje je EU-a dala. Osim toga, naglasio je, Europska unija se mora reformirati da bi uopće ostala privlačna.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu