Vatromet, šarenilo svjetala i mnoštvo europskih zastava (naslovna fotografija: zastave članica EU-a ispred zgrade Europskog parlamenta u Strasbourgu) ukrašavali su 1. svibnja 2004. godine glavne gradove deset novih članica EU-a. Novake su u Bruxellesu najsrdačnije pozdravljali. Samo među poduzetnicima u starim članicama EU-a nije bilo oduševljenja. Oni su na proširenje EU-a na istok gledali s pomiješanim osjećajima. Jer, veće tržište znači i više potencijalnih kupaca, ali i više konkurencije. Osobito su poduzeća u Njemačkoj bila sumnjičava.

"Njemačka poduzeća su zabrinjavale tri stvari: prvo, jača konkurencija istočnoeuropskih tvrtki kroz plasman njihovih proizvoda u Njemačkoj, a onda su se bojala jače konkurencije i pritiska racionalizacije kroz tvrtke koje će doći u Njemačku i ovdje ostvarivati svoje usluge", kaže Michael Grömling s Instituta njemačkoga gospodarstva iz Kölna u razgovoru za DW.

Osim toga u nekim starim članicama EU-a su strahovali da će zbog razlika u gospodarskom blagostanju i visoke nezaposlenosti u novim članicama doći do većeg vala useljavanja. Jer, prosječni bruto dohodak po stanovniku u novim članicama iznosio je 2003. oko polovice prosječnog dohotka u 15 starih članica EU-a.

I Felix Pakleppa, direktor Saveza njemačkih građevinara, dobro se sjeća briga prije deset godina. Početkom novog stoljeća građevinarstvo u Njemačkoj nalazilo se u dugoj fazi recesije, "tako da je građevinska branša općenito loše stajala", kaže Pakleppa. Zato je, po njegovim riječima, bio jak strah od konkurencije, koja je usluge mogla ponuditi puno jeftinije jer su razlike u plaćama bile velike.

Iznenađujuće spoznaje

Ali, sve je dobro prošlo, reklo bi se iz današnje perspektive. U 2014. godini je samo deset posto upitanih poduzeća navelo da je proširenje EU-a na istok imalo jače posljedice, kaže se u aktualnoj studiji Instituta njemačkoga gospodarstva u Kölnu. Od 2004. godine je gotovo udvostručen i uvoz robe iz novih članica i izvoz u nove članice, navodi se u studiji. Najviše je porastao njemački izvoz u Poljsku, dok je Mađarska izgubila na značenju. Najgora očekivanja se nisu ostvarila. "Razlog je, među ostalim, i to što je broj doseljenika ispao manji nego što se očekivalo", kaže Pakleppa.

Ipak, određenih posljedica je bilo. "Uočavamo da je konkurencija na njemačkom građevinskom tržištu postala oštrija. To ovisi prije svega o još uvijek velikim razlikama u plaćama, u socijalnim osiguranjima i satnicama, tako da razlike u troškovima iznose gotovo 18, 19 eura po satu", kaže Pakleppa. Prema propisima EU-a radnici i tvrtke mogu više mjeseci ostati u socijalnim sustavima svojih zemalja iako rade u drugim članicama EU-a.

Doseljenici (sad) dobrodošli

Blago razočaranje su doživjeli i optimisti i zagovornici proširenja EU-a na istok. Ni njihova očekivanja se nisu ostvarila. "Pitali smo tada poduzeća, očekuju li veći rat u istočnoj Europi. Poduzeća su tada bila oprezno optimistična", kaže Grömling, ali taj optimizam je bio prevelik.

Jedan razlog je možda u zemljama na pragu industrijalizacije i zemljama u razvoju koje su u isto vrijeme bilježile jak rast. "Ti pozitivni impulsi, koji su na početku jače usmjereni na istočnu Europu, možda su otišli i u druge zemlje", smatra Grömling s Instituta njemačkoga gospodarstva. A ni njemačka građevinska poduzeća nisu imala veliku ekspanziju u zemlje srednje i istočne Europe.

Dok je strah od vala useljavanja prije deset godina još bio velik, danas poduzeća i industrijski savezi to vide malo drukčije. "Demografski razvitak utječe na to da se danas gleda na potencijal mogućih stručnih radnika iz istočne Europe. Broj mladih ljudi u Njemačkoj koje možemo pridobiti za naša poduzeća opada, tako su da danas, više nego prije deset godina, zaposlenici iz srednje i istočne Europe jako dobrodošli", kaže Pakleppa. Tako se vremena mijenjaju.