Strah se širi jugom Tanzanije. Tu bi uskoro moglo doći do progona stanovništva. Prastanovnici tog područja, pripadnici naroda Barabaig i Masai, to su već doživjeli: najmanje 5.000 ljudi je do sada moralo napustiti svoju zemlju. Bilo je kršenja ljudskih prava i sukoba oko zemljišta koje je uzurpirala vlada. "U Tanzaniji mi kao da ne postojimo, kao da to nije naša zemlja", žali se pastir Salumu Kundaya Kidomwita. "Morali smo se odseliti. Koliko je to zlo?" Sada ovaj 60-godišnjak strahuje da će se ponovno morati seliti i to zbog jednog mamutskog projekta. Na području velikom kao Italija, tvrtke kao što su Nestle, Unilever i Bayer investiraju u gradnju svojih proizvodnih pogona.

Tanzanija ukida zaštitu domorodaca

Svjetska banka je pomogla ovaj projekt vlade Tanzanije kreditom od 70 milijuna dolara. To izaziva veliku zabrinutost domorodačkog stanovništva, jer je banka prilikom dodjele kredita odustala od standarda o posebnoj zaštiti tih ljudi. Tako je to htjela tanzanijska vlada koja se poziva na Ustav - on svim građanima garantira ista prava pa posebna zaštita navodno nije potrebna.

Edward Loure smatra da je ta logika "monstruozna". Ovaj afrički borac za ljudska prava ukazuje na to da je Tanzanija potpisnica različitih međunarodnih ugovora o zaštiti domorodačkih naroda: "Ona je prihvatila prava domorodaca kada je htjela novac, ali kada se radi o seljacima i poljoprivredi, za ta prava više ne mari".

Vlada Tanzanije namjerava u dijelu države s najplodnijim zemljištem pomoću stranih investicija podupirati poljoprivredu i tako suzbiti siromaštvo - sve to u okviru projekta SAGCOT "oročenog" na 20 godina. Već i prije početka projekta, prema svjedočenjima lokalnih pastira i organizacija za ljudska prava, protjerano je najmanje 5.000 domorodaca ili im je oduzet temelj za život. U akcijama državnih snaga Tanzanije bilo je mrtvih, ali i silovanja i drugih povreda ljudskih prava. Sukobe oko zemljišta su proteklih godina dokumentirale organizacije Misereor, IWGIA pa čak i vlada Tanzanije.

Njemačko ministarstvo za razvojnu pomoć je na upit novinara NDR-a, WDR-a i Süddeutsche Zeitunga izjavilo da mu nisu poznati izvještaji o progonima, da je vlada Tanzanije obećala kako neće kršiti prava na zemljište i da će štititi ugrožene grupe. Njemačka predstavnica u upravi Svjetske banke je, kako je rekao jedan glasnogovornik spomenutog ministarstva, prilikom odobravanja kredita u ožujku glasao za ukidanje odredbi o posebnoj zaštiti, iako je njemačka vlada načelno protiv takvih iznimaka.

Njemačka dio problema, a ne dio rješenja

Vlada SAD-a se prilikom glasovanja suzdržala te je iznijela stav da to što Svjetska banka slijedi argumentaciju vlade Tanzanije "nije uvjerljivo" i da je tako stvoren "presedan koji je za žaljenje."

Organizacija Oxfam smatra da se radi o "uvođenju iznimki na mala vrata", a njemačka organizacija za ljudska prava Urgewald "problematičnoj" odluci. "To postaje način da se o standardima vodi računa na papiru, a da se, kada to izgleda oportuno, oni jednostavno stavljaju van snage čim se neka zemlja pobuni zbog njih", rekao je stručnjak organizacije Urgewald Knud Vöcking, optuživši njemačku vladu za dvoličnost.

Zastupnik Stranke ljevice u Bundestagu Niema Movassat rekao je da je "potpuno neuvjerljiv" navod njemačke vlade da ne zna ništa o progonima u vezi s projektom. "Njemačka vlada samo drži isprazne govore", smatra ovaj razvojni političar, dodajući da je Njemačka dio problema, a ne dio rješenja.

Svjetska banka najavila reforme

Predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim je, reagirajući na istraživanje Međunarodnog konzorcija neovisnih novinara u suradnji s NDR-om, WDR-om i Süddeutsche Zeitungom u proljeće 2015. godine priznao grešku i najavio reforme. Nakon proučavanja službenih dokumenata, zaključeno je da bi razvojni projekti Svjetske banke doveli do raseljavanja 3,4 milijuna ljudi tijekom deset godina - ili bi ti ljudi izgubili temelj egzistencije. Svjetska banka je najveća svjetska institucija za razvojnu pomoć. Prošle godine je ona dodijelila kredite u vrijednosti od preko 60 milijardi dolara. Tijekom ovoga ljeta bi ona trebala predstaviti svoje nove standarde zaštite životne sredine i socijalne zaštite. U posljednjem nacrtu tih standarda još stoji pravilo o posebnoj zaštiti domorodaca.