1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Promjena uloge njemačke vojske u sklopu NATO-a

4. travnja 2024

Osnovana je kao brana protiv sovjetske vojske u DDR-u. Nakon pada Berlinskog zida slijedile su misije u BiH, na Kosovu, u Afganistanu. Sad opet opasnost prijeti iz Moskve.

Mladi vojnici u odorama na kojima je na rukavima njemačka zastava s orlom, neki imaju na glavi crvene beretke, neki mornarske bijele kape
Ruski napad na Ukrajinu prisilio je i njemačku vojsku na temeljite promjeneFoto: Christophe Gateau/dpa/picture alliance

Početkom 1996. njemačke vojnikinje i vojnici po prvi put su nakon Drugog svjetskog rata stupile u borbenoj opremi na teritorij neke druge europske zemlje. Nijemci su došli u Bosnu i Hercegovinu, ne kao „plave kacige" Ujedinjenih naroda, nego u sklopu NATO-a.

Bivšu jugoslavensku republiku Bosnu i Hercegovinu su 1992. bosanski Srbi i vojska srbijanskog autokrata Slobodana Miloševića strovalili u najkrvaviji rat na europskom tlu od 1945. godine. U prosincu 1995. sukobljene strane, kao i susjedne zemlje i predsjednici država ili vlada SAD-a, Velike Britanije, Francuske , ujedinjene Njemačke potpisali su Dejtonski mirovni sporazum.

Misija NATO-a u BiH: promjena za Bundeswehr

NATO je formirao „Implementation Force" (IFOR), kasnije „Stabilization Force" (SFOR), kako bi osigurao pridržavanje prekida vatre u toj zemlji – uz njemačko sudjelovanje.

Njemački vojnici s oklopnim i drugim vozilima u Bosni i Hercegovini, snimka iz 2002. godineFoto: AP

Ali, ta misija označava više od početka angažmana NATO-a u zemljama zapadnog Balkana: prije svega je njemačka vojska samo djelomice bila pripremljena za misiju u brdovitoj Bosni i Hercegovini.

Takozvani angažman „out-of-area" (izvan područja NATO-a, op. ur.) nije bio na programu izobrazbe njemačkih vojnika. U Bosni i Hercegovini su djelomice morale biti proširene ceste jer inače teško oružje ne bi moglo proći.

Jer, za vrijeme Hladnog rata je Bundeswehr bio mjerodavan unutar NATO-a prije svega za obranu od eventualnog napada zemalja Varšavskog pakta. To su bile zemlje pod sovjetskim utjecajem u koje je pripadao i istok današnje Njemačke – socijalistička Njemačka Demokratska Republika (DDR).

Samo u DDR-u je Sovjetski Savez stacionirao pola milijuna vojnika. Uz to je vojska DDR-a Nacionalna narodna armija (NVA) imala više od 150.000 vojnika.

Vojna vježba: sovjetski napad na sjever Njemačke

U vojnim vježbama NATO-a se svake godine provodio scenarij tenkovskog napada s istoka na nizinu na sjeveru Njemačke.

Postrojbe Bundeswehra sa svojim tenkovima tipa Leopard trebale su se suprotstaviti takvom napadu, dok se uz pomoć prije svega najjače članice NATO-a Sjedinjenih Američkih Država ne bi uspostavila potpuna kontrola zračnog prostora u odnosu na mogućeg napadača s istoka.

Za tu prilično točno definiranu zadaću u sklopu NATO-a zapadnonjemačka vojska je s 249.000 vojnika u 1958. godini narasla na 493.000 vojnika u 1972. godini. To je bila godina kad je njemačka vojska imala najviše vojnika.

 

Do pada Berlinskog zida je njemačka vojska imala oko 480.000 vojnika. Od tada je samo jednom na kratko vrijeme povećan njihov broj, kad je istočnonjemačka vojska integrirana u vojsku ujedinjene Njemačke, ali cilj je bio prije svega raspuštanje struktura istočnonjemačke vojske.

Smanjenje broja pripadnica i pripadnika Bundeswehra

Oko dva desetljeća nakon pada Berlinskog zida, odnosno Željezne zavjese koja je dijelila zapadnu i istočnu Europu, u njemačkoj vojsci je služilo samo oko 200.000 vojnikinja i vojnika. Prema statistikama njemačkog Saveznog ministarstva obrane Bundeswehr je 2023. godine imao 181.000 pripadnika.

Od toga je samo mali dio spreman za borbene akcije u sklopu NATO-a. Sudjelovanje u misiji u Afganistanu nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine ponovo je dovelo do velike promjene uloge Bundeswehra unutar NATO-a.

Cilj je dugo bio stvaranje postrojbi koje mogu biti brzo prebačene na odredišta na kojima su potrebna, pa čak i u Afganistan. Sve do velikog „preokreta".

Taj pojam je savezni kancelar Olaf Scholz upotrijebio u svom govoruu njemačkom parlamentu nekoliko dana nakon masovnog napada Rusije na susjednu Ukrajinu 24. veljače 2022. godine.

Obrana protiv kopnenog napada velikih razmjera u Europi je vojni scenarij s kojim brojni vojni stručnjaci već tri desetljeća, nakon kraja Hladnog rata, uopće nisu računali.

Ruska razaranja su često usmjerena protiv stambenih i civilnih objekata, ovo su posljedice ruskog napada na Kijev 25. ožujka 2024. godineFoto: Gleb Garanich/REUTERS

Pistorius: „spremni za rat" za pet godina

Njemačka vojska Bundeswehr mora postati „spremna za rat", izjavio je njemački savezni ministar obrane Boris Pistorius. Analize polaze od toga da bi se Rusija u manje od pet godina mogla usuditi krenuti u napad na područje NATO-a. Od početka velike invazije na Ukrajinu Moskva je svoje gospodarstvo preorijentirala na ratno gospodarstvo.

Nakon tri desetljeća sudjelovanja u misijama izvan područja NATO-a količina streljiva kojim raspolaže Bundeswehr dovoljna je za suprotstavljanje jednom takvom napadu samo nekoliko dana.

Sad bi NATO trebao biti tako naoružan da zastrašivanje u odnosu prema Rusiji bude tako jako da se ruska vojska ubuduće uopće ne usudi pokušati napad na područje NATO-a. Kao što je to bilo tijekom četiri desetljeća Hladnoga rata.