Sindikati bi pristali na prijedlog, ali samo ako im Vlada zajamči povrat toga iznosa kada budu bolje gospodarske i fiskalne okolnosti. Vlada nije spremna dati takva jamstva. Sve su karte u pregovorima Vlade i 15 sindikata državnih i javnih službenika i namještenika na stolu. Sindikati su, kako su i najavili, danas odbili prijedlog Vlade da se zbog velikog budžetskog deficita zamrzne obveza iz kolektivnog ugovora o šest postotnom povećanju plaća. Pristali bi samo uz jamstvo o povratu zamrznutog novca i čvrstog utvrđivanja cijene rada, kako bi se uklonilo zaostajanje njihovih plaća za onima u privredi. Jer, kako ističu, ušteda na njihovim plaćama čini tek 0,7 posto budžetskog novca pa nekorektnim drže da se baš na njima prelamaju rješenja za izlaz iz krize.

Vlada je, također, jasna - novca nema, pa osnovicu treba vrati na razinu iz 2008. Novi pregovori o plaćama mogući su tek kada dođe do rasta brutto domaćeg proizvoda na godišnjoj razini. Zbog toga bi Vlada već idući tjedan mogla otkazati kolektivne ugovore. A to znači i da bi se, zbog tromjesečnog otkaznog roka kolektivnog ugovora, smanjenje primjenjivalo tek u drugoj polovici godine. Odustajanje od povećanja plaća za preko 240 tisuća državnih službenika, profesora, kulturnih i zdravstvenih radnika neće spasiti proračun, složni su sindikati. I najavljuju sve oblike borbe za svoja prava, pa i štrajkove.

Upitna redovna isplata plaća i mirovina

Iz Vlade uzvraćaju kako je upitna redovna isplata plaća, ali i mirovina, socijalnih naknada i inih prava, te da bi se pristankom sindikata u državnoj kasi sačuvalo oko 1,8 milijardi kuna. Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je važnost rebalansa budžeta za državu jer od toga ovisi pod kakvim će uvjetima Hrvatska u travnju ili svibnju izdati svoje vrijednosne papire u inozemstvu. Iznimno je značajno te vrijednosnice izdati pod što povoljnim uvjetima jer pod istim će se uvjetima zaduživati hrvatsko gospodarstvo, a to će osjetiti i građani na visini kamata, naglasio je ministar Šuker. Time bi se izbjegla i mogućnost da Hrvatska bude primorana zatražiti pomoć MMF-a, a koja bi uključivala još oštrije rezanje državnih rashoda.

Analitičari Hrvatske narodne banke tvrde kako bi budžetski manjak mogao biti oko tri posto BDP-a ili na razini osam milijardi kuna. Da bi smanjila taj minus, Vladi neće biti dovoljno rezanje plaća, već će se morati posegnuti i smanjenjem nekih drugih prava. Kojih, teško je reći, ali valja podsjetiti kako dva milijuna ljudi u Hrvatskoj izravno ovisi o stanju državnih financija.