Pod motom „Savez protiv rasizma" privatne osobe su u Kölnu za utorak (16.1.) kratkoročno prijavile demonstracije navodeći da očekuju oko tisuću sudionika. No kako je objavila policija, na kraju se okupilo oko 30.000 ljudi. Prosvjednici su u koloni marširali kroz središte grada i uzvikivali: „Cijeli Köln mrzi AfD!"

Policija je objavila da je raspoloženje na demonstracijama bilo „isključivo mirno". Vijorile su se i zastave EU-a i duginih boja, a sudjelovali su ljudi svih političkih orijentacija, od kršćanskih skupina do pristaša Marksističko-lenjinističke stranke.

Mnogi prosvjednici su držali transparente vlastite izrade. Na više njih se tražila zabrana Alternative za Njemačku (AfD), stranke čiji se dijelovi smatraju desno ekstremnima. No stručnjaci i političari su skeptični. Savezni ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) je izrazio sumnju u uspjeh postupka za zabranu. „Prepreke su s pravom vrlo velike, a šteta od neuspjelog postupka za zabranu bi bila masivna. Zato sve mora biti apsolutno pravno utemeljeno", rekao je vicekancelar Habeck. I bivša sutkinja na Saveznom ustavnom sudu Gertrude Lübbe-Wolff smatra da su šanse za zabranu AfD-a male.

Masovni prosvjedi i u drugim gradovima

Prosvjedi su proteklih dana održani i u drugim gradovima. U središtu Potsdama se u nedjelju navečer okupilo oko 10.000 ljudi, među kojima su bili i savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni). U Berlinu je policija izvijestila o „više tisuća" sudionika. Prosvjed protiv rasizma i desnog ekstremizma održat će se u petak i u Hamburgu.

Ovih dana se potpisuje i peticija kojom se traži oduzimanje temeljnih prava Björnu Höckeu, desno ekstremnom političaru AfD-a iz savezne pokrajine Tiringije. Peticija, koju je već potpisalo više od 1,2 milijuna ljudi, zahtijeva da mu se oduzme biračko pravo, pravo da bude biran i obavljanje javnih dužnosti. Prema članku 18. njemačkog Ustava to je moguće ako se temeljna prava „zloupotrebljavaju za borbu protiv slobodnog demokratskog poretka". Odgovarajući zahtjev mogu pokrenuti Bundestag te savezna i pokrajinske vlade.

Savezna povjerenica za suzbijanje diskriminacije Ferda Ataman smatra da su ove demonstracije samo početak. „Mnogim ljudima je upravo postalo jasno da su ugroženi njihova vlastita sigurnost i budućnost ako antidemokratski ekstremni desničari proguraju svoje fantazije o deportacijama", rekla je Ataman. I izrazila nadu da će uskoro milijuni ljudi prosvjedovati za demokraciju i protiv diskriminacije.

Reakcije AfD-a i Unije vrijednosti

Povod za ove demonstracije protiv ekstremne desnice je objava istraživačke platforme Correctiv o sastanku u Potsdamu na kojem su, među ostalima, sudjelovali i članovi AfD-a, Unije vrijednosti, Identitetskog pokreta, ali i utjecajni poduzetnici i desni ekstremisti. Razgovaralo se o tajnim planovima za izgon milijuna ljudi iz Njemačke, među kojima su tražitelji azila i Nijemci stranog podrijetla.

Nakon što je objavljeno da je na tom sastanku sudjelovao i Roland Hatwig, osobni referent šefice AfD-a Alice Weidel, ona ga je otpustila. Ali je istovremeno predbacila medijima da su objavili izvještaj Correctiva bez provjere i govorila o „skandalu" i „metodama DDR-a".

Unija vrijednosti, koja je prema vlastitom navođenju „lojalna CDU-u i CSU-u" i koja u svojim redovima ima članove obje stranke, potvrdila je po prvi put sudjelovanje dviju svojih članica na sastanku u Potsdamu. One su navodno i članice Kršćansko-demokratske unije (CDU). U slučaju barem jedne od njih je prošlog vikenda nadležna podružnica CDU-a pokrenula postupak za izbacivanje iz stranke.

No Unija vrijednosti je naglasila da su se obje žene na spornom sastanku „nalazile kao pozvane privatne gošće, a ne kao predstavnice Unije vrijednosti". Unija je također kritizirala Correctiv tvrdeći da se nije govorilo o „masovnoj deportaciji Nijemaca stranog podrijetla" nego o „deportaciji ilegalnih migranata, stranaca s privremenom dozvolom boravka i stranaca s dozvolom boravka koji su upali u oči zbog teških kaznenih djela".

ajg/agencije