„Ne zato što mi ne znamo, već zato što vi znate“ – tim riječima studenti su 28. lipnja u Beogradu simbolično predali štafetu građanskog otpora ostatku društva. Učinili su to na prosvjedu na kojem su jasno formulirali ultimatum: ili izvanredni parlamentarni izbori ili građanska neposlušnost.

Nakon osam mjeseci mirnih demonstracija prosvjedi protiv režima Aleksandra Vučića tako su ušli u novu fazu. Prosvjed je prerastao u sukobe građana i policije koja je u opremi za razbijanje demonstracija satima potiskivala prosvjednike iz centralnih beogradskih ulica. Bilo je topovskih udara, kamenica, boca, suzavca i pendreka.

Na snimkama koje su ubrzo preplavile mreže vidi se kako pripadnici Žandarmerije primjenjuju silu i prema onima koji ne pružaju nikakav otpor. Posebnu pažnju izazvao je slučaj Luke Mihajlovića, studenta iz Novog Sada, koga su policajci, prema izjavama očevidaca, oborili i pretukli dok je mirno stajao podignutih ruku.

Mihajlović je zbog ozljeda završio u bolnici u Zemunu gdje mu je, dok je čekao na operaciju, sud bez saslušanja odredio pritvor. Majka ga je tako zatekla u bolnici – vezanog lisicama za krevet, pod stražom i bez pristupa telefonu.

Lov na studente

Već narednog dana blokade su se proširile iz Beograda na čitavu Srbiju. Građani su spontano zatvarali prometnice i raskršća. Negdje su to činili barikadama od kontejnera, a negdje tako što su masovno uvijek iznova išli preko pješačkih prijelaza. Policija je odgovarala silom. Stotine ljudi su privedene, mnogi su ozlijeđeni.

Profesorica Biološkog fakulteta i aktivistica Biljana Stojković bila je svjedokinja jednog od najbrutalnijih napada policije na studente koji su, kako kaže, igrali odbojku na blokadi ulice.

„Došlo je nekoliko marica, iz kojih su u sekundi izletjeli pripadnici Žandarmerije s isukanim pendrecima i počeli trčati preko raskršća za studentima. Oni su se razbježali i krenuli prema Pravnom fakultetu“, prepričava Stojković za DW.

Na snimkama koje su se pojavile u javnosti vide se policajci koji udaraju studente, izvlače ih iz zgrade fakulteta i privode.

„Sve je izgledalo toliko stravično, da mi je pao mrak na oči. Vikala sam, udarala u štitove Žandarmerije, zaista u potpunom očaju, jer ta scena je bila nevjerojatno brutalna. Oni su me sklanjali, jer je očigledno naređenje bilo da hapse i udaraju isključivo studente“, priča Stojković.

Te večeri četvoro studenata završilo je na Vojno-medicinskoj akademiji. Policija im je najavila prekršajne prijave, ali nije mogla objasniti za što točno.

Promjena taktike – od pendreka do igara

Samo u prvih nekoliko dana građanske neposlušnosti privedeno je više od 300 građanki i građana. Danas je taj spisak mnogo duži, ali precizne statistike nema – Ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorio na pitanja DW-a. Ono što se zna je da su među privedenima i maloljetnici, studenti, profesori, liječnici, odvjetnici, aktivisti, političari.

U toj atmosferi, studenti su predložili novu taktiku: nadmudrivanje. Umjesto otpora – povlačenje. Kada naiđe policija, prosvjednici se premještaju na drugo raskršće ili jednostavno sjede u hladu, dok uniformirani kordoni ostaju „blokirati blokadu" na užarenom asfaltu.

I taman kada se činilo da su se, uz promjenu taktike prosvjednika, i vlasti u Beogradu i Novom Sadu povukle od nasilnog razbijanja protesta, žarišta su počela nicati u drugim mjestima širom Srbije.

„Dok u jednom gradu policija brutalno reagira i djeluje, na drugim mjestima je mirnije, ali tamo policija, bez ikakvog povoda, intenzivno legitimira građane na trotoarima, na ulicama, u blokadama. A onda im u naredna dva dana stižu prekršajne prijave“, kaže Stojković.

Ona vjeruje da je to sve dio strategije predsjednika Vučića koji zna da mora balansirati između represije i izbjegavanja otvorenog nasilja, jer bi brutalnost mogla izazvati reakciju Europske unije.

Policija (ni)je lojalna vlastima

Službeni narativ Ministarstva unutarnjih poslova oscilira između poziva na smirenost i direktnih prijetnji. Ministar Ivica Dačić je poručio da „blokade vitalnih prometnica“ predstavljaju kršenje zakona koje neće biti tolerirano. Policija, tvrdi on, samo radi svoj posao.

„Iznošenje kontejnera, ograda, žardinjera, balvana i ostalih prepreka na puteve, kao i blokiranje vitalnih prometnica izlaskom ili sjedenjem na kolniku, nisu mirni prosvjedi, već kršenje zakona“, rekao je Dačić. „Svatko ima pravo na političko djelovanje, ali zna se gdje je mjesto za političku borbu.“

Dio javnosti, međutim, više ne vjeruje da policija djeluje u skladu sa zakonom – već kao politički instrument. Više od 100 bivših i aktivnih pripadnika MUP-a potpisalo je zato javni apel kolegama da odbiju nezakonita naređenja.

Među njima je i Uglješa Bokić, koji je upravo zbog nezadovoljstva stanjem u MUP-u napustio službu 2023. i prešao u novinarstvo. I danas je u kontaktu s bivšim kolegama i kaže da jedan dio policije uopće ne podržava postojeće stanje.

„Zakon ih obvezuje da rade i da budu na ulici, a s druge strane stoji moralno pitanje koje se nameće i koje je u potpunoj suprotnosti s onim što njima zakon nalaže“, kaže Bokić za DW.

O tome svjedoče i dvojica aktivnih policajaca s kojima je DW razgovarao. Oni kažu da među pripadnicima MUP-a raste nezadovoljstvo, posebno posljednjih mjeseci, ali da za sada „samo gunđaju u bradu“.

„Možda ljudi to priželjkuju, ali to da će policija prijeći na stranu naroda je poprilično romantizirana teza“, kaže Bokić. „Prije mogu zamisliti neku tihu pobunu u smislu da će ljudi odlaziti, uzimat će bolovanja ili će gledati da na neke druge načine izbjegnu to da interveniraju nad građanima, a da opet ne ugroze svoj status u MUP-u“, objašnjava Bokić.

On odbacuje teorije koje kruže u javnosti da je vlast zamijenila policajce „ljudima sa strane", jer bi, kako kaže, takve informacije sigurno procurile. Ipak, tvrdi da u policiji postoji „mali krug apsolutno lojalnih režimu".

Vučić ostaje pri svom – izvanrednih izbora neće biti

Unatoč sve masovnijim protestima, predsjednik Aleksandar Vučić kategorički odbacuje mogućnost izvanrednih izbora. On je ranije rekao da će izbori u Srbiji biti održani tek krajem iduće godine ili početkom 2027.

„Ne prođe pet-šest sati da ja o izborima ne razmišljam. Ja sam zoon politikon, ja živim za to 24 sata. Ali, morate znati da postoji nešto što je mnogo preče od izbora, a to je vaša zemlja, vaša Srbija“, rekao je Vučić.

No, stanje na terenu ne ukazuje na to da će se pritisak smanjiti. Prosvjedi se organiziraju gotovo u svakom mjestu. Blokade niču spontano, a građani koordiniraju smjene kao da se pripremaju za dugotrajan otpor.

U Novom Sadu se u Viber-grupama razmjenjuju rasporedi godišnjih odmora kako bi uvijek bilo dovoljno ljudi na punktovima, a neki svoj godišnji odmor koriste upravo za – blokade.

I studenti vjeruju da će se tokom ljeta protesti dodatno decentralizirati, jer će se mnogi vratiti u svoja rodna mjesta i tamo pružiti podršku. Tokom zimskih praznika u siječnju upravo su se tako uspjeli održati prosvjedi kad su svi mislili da će zamrijeti. Sada se nadaju da će se isti obrazac ponoviti.

„Jedini izlaz iz ove krize – i društvene i političke – jesu izvanredni parlamentarni izbori. Država je već sada u kolapsu, a ako se ovo nastavi na ovaj način, izbori će biti neizbježni“, ocjenjuje profesorica Biološkog fakulteta Biljana Stojković. „Ono što primjećujem je da i Vučić sam pravi odstupnicu i priprema taj scenarij, s obzirom na to da je sada izmislio neku novu studentsku grupu koja čak traži da se raspišu izbori.“

Grupa „Studenti za Srbiju", koju spominje Stojković, pojavila se u javnosti prije svega deset dana sa zahtjevima da se prekinu blokade na fakultetima, uhite građanski aktivisti i raspišu izbori. Oni su predstavili i svoju izbornu listu s imenima bliskim vlastima, zbog čega dio javnosti vjeruje da je riječ o grupi instruiranoj od strane Srpske napredne stranke.

Za građane na ulicama izbori nisu krajnji cilj, već minimum ispod kog više ne pristaju. A pritisak, kako najavljuju, tek počinje. Slijedeći korak u radikalizaciji biće blokada autocesta.