Prosvjedi u Srbiji po receptu iz hrvatske Blokadne kuharice?
29. siječnja 2025Studentice i studenti, novinari, galeristkinje – dug je popis osoba i strukovnih profila iz Hrvatske koje službeni Beograd posljednjih tjedana optužuje za špijunsko i urotničko djelovanje po Srbiji. Osim što su privođeni za vrijeme posjeta toj susjednoj zemlji, nekima od njih su i osobni dokumenti objavljeni u lokalnim medijima. Dio ih je kažnjen privremenom zabranom ulaska u Srbiju. Naravno, razlog svemu tome su masovni protestni skupovi u organizaciji beogradskih studenata, koji su zasad rezultirali ostavkom srpskog premijera Miloša Vučevića, kao i Milana Đurića, gradonačelnika Novog Sada.
Povod tim demonstracijama bila je pogibija petnaestoro ljudi pod urušenom nadstrešnicom željezničkog kolodvora u Novom Sadu 1. studenoga. Studenti su reagirali kako kronično paralizirane ili režimski „zarobljene“ institucije pravnog sustava, štiteći nadležne, ne bi zataškale njihovu krivnju. Organizatorima su se ubrzo pridružili najširi krugovi društva, od pravnika do poljoprivrednika. No vlast predsjednika Aleksandra Vučića je posegnula za skretanjem pažnje na navodne „uvozne elemente" kao poticatelje bunta. Idealnom metom učinili su mu se hrvatski studenti, mada ne samo oni.
Podizanje nepotrebnih međudržavnih tenzija
Uostalom, studenti iz Zagreba su petnaest godina ranije organizirali blokade svojih fakulteta zbog uvođenja naplate visokog obrazovanja. Iz te je njihove borbe nastala i tzv. Blokadna kuharica, priručnik za organiziranje studentskih blokada. Ana Brnabić, predsjednica Skupštine Srbije, navela je krajem prošle godine tu publikaciju kao svojevrsno „kukavičje jaje“ iz Hrvatske za potrebe ovih prosvjeda. No treba znati da je Blokadna kuharica prije toga prevedena na više svjetskih jezika i objavljena u više država. Očito nije posrijedi nikakvo ekskluzivno izdanje za aktualni srpski slučaj.
„Moj odlazak tamo ima nekoliko razloga, ponajviše znatiželju da vidim situaciju izbliza“, rekao nam je o tome jedan sadašnji zagrebački student koji se proteklih dana zatekao na beogradskim demonstracijama, tj. u društvu beogradskih kolega na ulici. Podsjetio nas je na to da se i blokada fakulteta u Zagrebu i još ponekom hrvatskom gradu 2009. godine organizacijski oslanjala, među ostalim, na dio metodologije starijih blokada u Srbiji. Nije tajna da su recepture slobodno razmjenjivane između studenata. Naš sugovornik nije želio da mu u ovom članku navedemo ime i prezime.
„Problem koji nastaje", dodao je on, „je to što srpski nacionalni mediji i političari, uključujući Aleksandra Vučića, Anu Brnabić, Vojislava Šešelja i druge, predstavljaju blokade i studente kao plaćenike koji dobivaju upute od Hrvatske, što je izuzetno nespretna, ali i opasna laž. Njihova tvrdnja temelji se na tome što navedeni tekst nastaje u Hrvatskoj, no kako je tekst star preko 10 godina, a postoji i srpska verzija, ta tvrdnja nema smisla. Prebacivanjem krivnje za ovu situaciju na RH, interni državni problem prenosi se u internacionalni, što može uzrokovati jedino podizanje nepotrebnih tenzija."
Jedan svijet, jedna borba
Ovaj student iz Zagreba smatra da poseban problem u svemu tome predstavlja prikazivanje dokumenata hrvatskih državljana u prorežimskim medijima, ali i šire. Oni svojom propagandom, po njemu, ponovno dižu prašinu i u diskurs vraćaju priče o Drugom svjetskom, kao i ratu 90-ih, o ustašama, četnicima, partizanima: „A to direktno utječe na hostilno ponašanje prema Hrvatima u Srbiji, od strane tamošnje vlasti i njezinih istomišljenika. Isto pokazuje i učestalo privođenje Hrvata, čak onih sa dvojnim državljanstvom. Inače, na to Vlada RH slabo reagira, no u opasnosti su svi koji su uključeni u prosvjede."
„Vlast u Srbiji, osim što podupire nasilno ponašanje prema prosvjednicima, šalje prijetnje građanima, pogotovo studentima i njihovim roditeljima, prijeteći koracima od fizičkog nasilja do davanja otkaza, oduzimanja imovine, itd. Tragedija koja se odvila u Novom Sadu, za koju nitko još nije odgovarao, kao pokretač situacije, jasno prikazuje korupciju unutar vlasti. Nije posrijedi samo neadekvatno djelovanje, već i odgovor vlasti na glas naroda upućuje na isto“, rekao nam je on i zaključio svoju izjavu danas već starim studentskim te blokadnim pozdravom i sloganom - Jedan svijet, jedna borba!
A s tim pokličem na usnama nastupao je u svoje vrijeme, prije točno jednog i pol desetljeća, i Mislav Žitko, sada docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kako on vidi odgovornost koju Vučić adresira na tu stranu? „Iako se posljednjih tjedana, otkako traju masovni prosvjedi u Srbiji, često navodi preuzimanje pojedinih obrazaca zagrebačke blokade 2009. godine, mislim da je ta poveznica gotovo nepostojeća, te se dosad koristila tek od strane vlasti u Srbiji“, tvrdi on, smatrajući da eventualna upotreba zagrebačke Blokadne kuharice u Srbiji nije ništa doli samo jedan manje ili više zanimljiv detalj.
Mitsko samorazumijevanje na ruševinama Jugoslavije
„No iz tog detalja", nastavio je on, „ne saznajemo ništa o političkoj situaciji u Srbiji, o suprotstavljenim akterima i razlozima zbog kojih je toliki broj ljudi u štrajku i na ulicama. I tokom 2009. godine, tadašnja HDZ-ova vlada je u više navrata sugerirala kako neke druge domaće i strane organizacije, odnosno interesi stoje iza studentske blokade, a to se opet na drugi način ponavlja u Srbiji danas. Riječ je o jednoj vrsti mitskog samorazumijevanja na ovim prostorima kojim se pojedinim zemljama nastalim na ruševinama Jugoslavije daje upravo fantastični geopolitički značaj koji one u stvarnosti nemaju."
Jedina prava poveznica, po uvjerenju Mislava Žitka, može se naći u registru diskursa vlasti. „Naime, i hrvatske i srpske vlasti – jer, riječ je o desnim političkim strankama – žive i simbolički profitiraju od međudržavnih tenzija, diplomatskih upozorenja i sličnih političkih trikova za uzbunjivanje stanovništva. U nemogućnosti suočavanja s tekućim društvenim problemima, stvaranje dojma vanjske prijetnje se još uvijek pokazuje kao prva opcija za desne stranke na vlasti, ponekad i one u opoziciji. Tako je to i ovaj put", rekao nam je Žitko.
A tako će možda biti i sljedeći put, iako studenti u obje države za to slabo haju.