1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Protivi se migraciji, ali zapošljava migrante

5. veljače 2019

Češki premijer Babiš protivi se migraciji. Ali u njegovim tvornicama rade brojni stranci. Mnogi su u Češku došli pod dvojbenim okolnostima.

Tschechien Iillegale Arbeiter Fabrik Vodanská in Mirovice
Foto: DW/Keno Verseck

U malom mjestu na sjeveroistoku Češke puše hladan vjetar. Jedina gostionica je zatvorena. Zato se s jednim muškarcem sastajem na željezničkoj postaji. Njegove kolege iz doma u kojem stanuje ne smiju doznati da se sastao s novinarom. U kolodvorskoj zgradi je hladno, a kad šalteri zatvaraju, službenici zatvaraju i kolodvorsku zgradu pa nam za razgovor preostaje samo klupa ispred kolodvora. Vani i dalje puše hladan vjetar, muškarac koji nije osobito dobro obučen, stalno se stišće jer mu je hladno.

Van Ga Nguyen (36), koji se zapravo drukčije zove, potječe iz sjevernog Vijetnama. Kao i tisuće njegovih sunarodnjaka pokušao je naći sreću kao gastarbajter u Češkoj. Nadao se da će tamo za nekoliko godina moći zaraditi i uštedjeti nešto novca pa se vratiti u domovinu. I otvoriti vlastiti obrt kao zavarivač, jer taj zanat je izučio. Priča da je jednom vijetnamskom posredniku platio 14.000 dolara u više rata. Nakon višemjesečne birokratske procedure dobio je vizu i završio u jednoj češkoj tvornici za preradu mesa od peradi. Umjesto laganog i dobro plaćenog posla, kakav mu je obećavan, dobio je težak posao u klaonici uz plaću malo veću od češkog minimalca.

Dvostruka igra češkog predsjednika vlade

Tvornica u Mirovicama, oko 80 kilometara jugozapadno od Praga, pripada trenutnom predsjedniku češke vlade Andreju Babišu. Taj milijarder i populistički političar poznat je kao odlučni protivnik migracije i ilegalnog useljavanja. Zahvaljujući parolama protiv izbjeglica pobijedio je na posljednjim izborima.

Tvornica Vodanská u MirovicamaFoto: DW/Keno Verseck

Ali, u svojim tvornicama holdinga Agrofert zapošljava brojne gastarbajtere iz zemalja koje nisu članice EU-a: iz Vijetnama, Ukrajine, Mongolije. Bez njih bi i Agrofert, kao i brojna druga poduzeća, imao još veći problem nedostatka radne snage. Ti radnici su slabo plaćeni, a većina ih je dovedena u Češku pod sumnjivim okolnostima.

Kao i Van Ga Nguyen. On je završio za zavarivača, oženjen je i u Vijetnamu ima dvoje male djece. Planirao je nakon nekoliko godina vratiti se u Vijetnam i s ušteđenim novcem otvoriti samostalnu radionicu. Stupio je u kontakt s posrednikom koji je mu je obećao "lagan posao u tvornici za preradu mesa od peradi uz plaću od oko 1.000 američkih dolara mjesečno", priča Nguyen. To je oko pet puta više nego minimalna plaća u Vijetnamu.

Bez plaćenih posrednika u Vijetnamu gotovo nije moguće dobiti gastarbajtersku vizu. Nguyen je platio u više rata ukupno 14.000 dolara. Taj novac je dobio preko više kredita, a za jedan je založio obiteljsku kuću. Početkom 2016. posrednik mu je najavio razgovor u češkom veleposlanstvu.  "Pitanja konzularnog službenika znao sam unaprijed i uskoro sam dobio papire", priča Nguyen.

Težak rad na pokretnoj vrpci

U travnju 2016. je Van Ga Nguyen počeo raditi u tvornici Vodnanská u Mirovicama. Bio je jedan od 40 Vijetnamaca koji su radili u toj tvornici. Zbog loših uvjeta rada i navodnog ilegalnog zapošljavanja o toj tvornici su mediji u Češkoj često izvještavali. To iskustvo je imao i Van Ga Nguyen. Bio je na početku proizvodne linije i za vrijeme jedne smjene je morao na pokretnu vrpcu okačiti 1.000 živih pataka ili već zaklanih kokoši. "To je bio prljav, djelomice krvav, vrlo nehigijenski i loše plaćen posao", kaže Van Ga Nguyen. Tajno načinjene video snimke iz klaonice, koje je dobio DW, potvrđuju njegove navode.

Dobivao je preračunato oko 550 eura mjesečno, tada je to bilo nešto više od češkog minimalca. Nakon nešto više od godinu dana dao je otkaz, jer nije uspio dobiti povećanje plaće. To je učinila i većina drugih Vijetnamaca koji su radili u Vodnanskoj. Danas ih je tamo ostalo još samo 16 od 40.

Život u siromaštvu

Posjet Deutsche Wellea u Mirovicama u prosincu 2018. potvrdio je Nguyenovu priču. U tvornicu nismo mogli ući, ali smo razgovarali s radnicima - iz Vijetnama, Mongolije, Ukrajine, Rumunjske. Dio stranih radnika stanuje u zapuštenim tvorničkim barakama, odmah iza tvornice. Izvana su obložene ivericama obojanim u žuto, pod je prekriven linoleumom, prozori na sobama su od jednostavnog stakla, kuhinja i zahodi su zajednički. Sve je vrlo zapušteno.

Radnici koji stanuju u oronulim barakama holdingu donose dobru zaraduFoto: DW/Keno Verseck

Slično izgleda još jedna stambena zgrada na području bivše tvornice, koja također pripada Agrofertu. U stanu s dvije sobe živi deset Vijetnamaca. Njihove priče su slične kao i Nhuyenova. Zarađuju preračunato oko 600 eura, rade oko 200 sati mjesečno. Nitko od njih nema potpisan ugovor. Svaki od njih za stan plaća gotovo 100 eura, u to su uračunate i režije. Tako stanovi koje bi teško bilo iznajmiti na slobodnom tržištu postaju unosan posao za Agrofert.

Radni i životni uvjeti radnika su u potpunoj suprotnosti s onim što Babiš stalno govori.

Nejasna politička linija

Ovaj milijarder je već godinama predmet kritika u Češkoj. On je prema jednoj sudskoj presudi ranije radio za češku tajnu službu. Početkom 1990-ih je pod čudnim okolnostima postao vlasnik Agroferta. Holding kojem u međuvremenu pripada i više njemačkih velikih poduzeća, primjerice proizvođač umjetnoga gnojiva Piesteritz, najveći je primatelj subvencija iz EU-a u Češkoj. Protiv Babiša se već dugo vodi istraga zbog sumnje u sukob interesa i varanje na subvencijama. Da bi se oslobodio takvih optužaba Babiš je upravljanje holdingom povjerio jednom fondu u čijem nadzornom odboru je i njegova supruga. Tada je on bio ministar financija.

Na upit DW-a upućen češkom premijeru o uvjetima u kojima rade vijetnamski radnici nije bilo odgovora. Ali, glasnogovornik Agroferta Jan Pavlu je izjavio da ta pitanja DW-a "grubo vrijeđaju i obeščašćuju" te da se holding drži zakona. Pavlu je opovrgao da Agrofert ciljano vrbuje radnike u inozemstvu, ali nije odgovorio kako dolaze do radnika.

Andrej BabišFoto: AFP/Getty Images/M. Cizek

Glasnogovornik češkog ministarstva vanjskih poslova izjavio je za DW da oni ne znaju ni za slučajeve korupcije pri dodjeli radnih viza niti češki diplomati i konzularni službenici sudjeluju u takvim stvarima. Ali, od ljeta 2018. je obustavljen program dodjele viza Vijetnamcima - "zbog nacionalne sigurnosti", kako je rečeno. Više pojedinosti vlada ne navodi.

Izlaz u ilegalnosti

Van Ga Nguyen, otkako je dao otkaz, živi ilegalno u Češkoj. Jer, njegova dvogodišnja radna viza vrijedila je samo za Mirovice. Sad radi ilegalno na jednom gradilištu na sjeveroistoku Češke. Priča da je još uvijek dužan 10.000 američkih dolara. I žali što je uopće došao u Češku.

A nazad u Vijetnam ne može. Tamo nikad ne bi mogao zaraditi dovoljno da vrati dugove. Namjerava pokušati naći posao na crno u Mađarskoj ili Bugarskoj. Ponovo uz pomoć posrednika? "Da", kaže on s izrazom lica koji odaje duboku rezignaciju. Koliko će to sad stajati? "12.000 američkih dolara." Van Ga Nguyen gleda u zemlju i stišće se, jer i dalje puše vrlo hladan vjetar.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi