Točno 12.539 ljudi iz Afganistana treba, po želji njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova, biti vraćeno u njihovu domovinu - Afganistan. Ovu brojku, koja je zapravo odgovor njemačke vlade na pitanje stranke Ljevice, objavio je berlinski Tageszeitung. To znači da pet posto svih Afganistanaca koji trenutno žive u Njemačkoj, njih 250.000, moraju računati s tim da će im gostoprimstvo u Njemačkoj biti uskraćeno. U objašnjenju njemačke Savezne vlade navodi se kako je u velikom dijelu te zemlje zajamčena sigurnost. "Ne može se potvrditi pogoršanje situacije", citira Neue Osnabrücker Zeitung Ministarstvo unutarnjih poslova.

Do sada protjerano 27 Afganistanaca

No, dosadašnji broj protjerivanja ne odražava prethodne izjave vlade. Novine citiraju Ministarstvo kako je u 2015. samo 27 onih kojima je odbijen zahtjev za azil vraćeno u Afganistan. Borci za ljudska prava pak kažu: 27 njih je previše! Jer, situacija na Hindukušu se posljednjih tjedana jako pogoršala. A upravo o tome svjedoče i najnoviji napadi radikalnih islamista na Kundus ili napad na njemački konzulat u Mazar i Šarifu.

U napadu na konzulat poginulo je 12 ljudi, a više od 120 je ranjeno. U Izvještaju Instituta za ekonomiju i mir iz Londona situacija u Afganistanu je ocijenjena kao vrlo zabrinjavajuća. Broj poginulih je u odnosu na prošlu godinu također znatno porastao. Zastupnica Ljevice Ulla Jelpke pozvala je Saveznu vladu da nijednog čovjeka ne vraća u Afganistan, u zemlju, kako je kazala, "koja je kolabirala u građanskom ratu".

Günter Burkhardt iz nevladine organizacije Pro Asyl također upozorava: "Afganistan nije sigurna zemlja i onaj tko protjera ljude dovodi u opasnost živote tih ljudi." U 31 od 34 provincije se vode borbe. A to je samo u prvoj polovici ove godine života stajalo 1.600 ljudi. "Neodgovorno je i pomisliti kako se ti ljudi mogu ostaviti na zračnoj luci u Kabulu i oprati ruke od bilo kakve odgovornosti što će se s njima dogoditi", upozorava Burkhardt.

Dogovor Afganistana i EU-a

Međutim, u prošlosti je njemačka vlada to često činila, i bilo je više onih koji su vraćeni nazad u Afganistan. A čest problem pri tom jest i taj da mnoge izbjeglice nemaju važeće dokumente i afganistanske vlasti ih ne žele ponovo pustiti u zemlju bez važeće putovnice.

tijekom protekle godine je oko 20.000 ljudi napustilo Afganistan i otišlo u smjeru Europe. Stručnjaci procjenjuju da se barem polovica njih nada da će dobiti azil. Ali, to također znači da će ponovo deseci tisuća Afganistanaca biti vraćani u svoju domovinu. Britanski mediji, pozivajući se na dokumente dobivena u krugovima Europske komisije, javljaju kako bi uskoro moglo biti protjerano 80.000 ljudi.

Osnova za vraćanje izbjeglica nazad u Afganistan bi trebao biti sporazum između Europske unije i Afganistana. Afganistan bi trebao u roku od četiri tjedna izdati putovnice onima koji ih nemaju. No, za povratak u Afganistan mogu biti dovoljni i privremeni dokumenti koje bi izdale zemlje EU-a iz kojih se protjeruju odbijeni tražitelji azila. Tako stoji u dogovoru Afganistana i EU-a. A kako bi se tim ljudima olakšao novi početak u svojoj zemlji, sporazum uključuje programe za reintegraciju u suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM). No, konkretne brojke u vezi s tim s koliko novca će Europska unija pomoći ovaj program kao i programe za otvaranje novih radnih mjesta nisu poznate. Jedino što je poznato je da će EU podupirati Afganistan do 2020. s 1,2 milijarde eura godišnje.

Znači li to da će se sada broj onih koji će biti prisilno vraćeni u Afganistan povećati? Stručnjaci za Afganistan su skeptični i upozoravaju na nestabilnu političku situaciju u toj zemlji. Jer, uvijek iznova dolazi do političkih skandala.