Najbogatiji čovjek svijeta Elon Musk preuzeo je tvrtku Twitter Inc. prije točno godinu dana. „Ptičica je oslobođena“, zatvitao je Musk 27. listopada prošle godine.

Onda je otpustio vodstvo i polovicu od 7.500 zaposlenih te firme. Na kraju se dao u takozvano rebrendiranje, promijenivši ime mreže u X.

Twitter je pokrenut u Silicijskoj dolini 2006. kao platforma za mikro-blogove od 140 znakova. Do kraja prošle godine imao je 368 milijuna aktivnih korisnika i smatralo ga se pokretačem velikih prosvjeda, od Arapskog proljeća do Black Lives Matter i #MeToo.

Po brojkama, Twitter nikada nije bio blizu mrežama poput Facebooka i Instagrama. Svoju važnost Twitter je uvijek crpio iz političke težine – na toj mreži objavljuju političari, biznismeni, novinari.

Povratak otpisanih

Prije nego što je kupio mrežu za 44 milijarde eura Musk je Twitter nazivao „faktičkim javnim gradskim trgom“ i kritizirao prethodne vlasnike jer navodno ograničavaju slobodu govora.

Kada je postao vlasnik Musk je otpustio stotine moderatora sadržaja i vratio suspendirane naloge ljudima poput Nicka Fuentesa i Andrewa Anglina, kao i drugim negatorima holokausta i bijelim rasistima.

Samo nekoliko tjedana kasnije istraživači s američkog Sveučilišta Tufts tvrdili su da je „pala kvaliteta komunikacije" na Twitteru „s više ekstremista i propagandista ili sadržaja mržnje koji testiraju granice onoga što će Twitter dopustiti".

Sada, godinu dana kasnije, kritičari kažu da je „gradski trg“ preplavljen govorom mržnje i dezinformacijama.

„Očito je, i to su potvrdile brojne studije, da se količina govora mržnje povećala“, kaže Raphaela Andres sa Leibnizovog centra za europska gospodarska istraživanja u Mannheimu.

Andres je sudjelovala u studiji koja procjenjuje utjecaj zakonodavstva na govor mržnje na Twitteru. To je važno, kaže, jer „ono što je na društvenim mrežama prevodi se u stvarni svijet".

Je li gore nego drugdje?

Musk je tužio ili prijetio tužbom kritičarima koji su ga optuživali da dopušta govor mržnje ili pozivali oglašivače da izbjegavaju Twitter. Prema nekim procjenama, od Muskovog dolaska Twitter je izgubio trećinu vrijednosti.

Sacha Altay, eksperimentalni psiholog koji na Sveučilištu Zürichu istražuje dezinformacije i (ne)povjerenje, kaže da nema sumnje da se Twitter promijenio dolaskom Muska. Ali, kako dodaje, malo je studija koje ovu platformu uspoređuju s drugim mrežama.

„Musk je, naravno, uveo mnogo stvari koje nisu doprinijele razini rasprave, ali je teško reći je li stvarno na Twitteru lošije nego drugdje", kaže Altay za DW. „Je li gore nego na TikToku? Možda. Ali mislim da nemamo dobre podatke na temelju kojih to možemo tvrditi."

Altay kaže da je širenje lažnih vijesti na Twitteru bilo problem. I to ne toliko kad to rade botovi ili trolovi, već kad rade ljudi od moći i utjecaja u stvarnom svijetu.

Musk je inače ukinuo „plavu značku“ koju su ranije uz svoje ime imale javne osobe, a dokazivala je da su u pitanju zaista one, a ne netko tko se tako predstavlja. Danas „plavu značku“ može imati svatko tko plati nekoliko dolara mjesečno.

I s ranijom „plavom značkom“ bilo je dosta laži, kaže Altay, a sada je još gore. „Mnoge dezinformacije su i prije lansirali verificirani nalozi, poput nekih političara“, dodaje on.

Obračun s njemačkim vlastima

Bilo je čak i glasina da se Musk namjerava povući iz Europe zbog pravila EU-a o širenju govora mržnje i „štetnog" sadržaja.

On se u rujnu okomio na njemačku Vladu, kriveći ju za to što je Europa navodno preplavljena izbjeglicama. Musk je pozvao birače da glasaju za desničarsku Alternativu za Njemačku.

Kritizirajući pomorske misije koje spašavaju migrante iz Sredozemnog mora – a dijelom su financirane iz njemačkog proračuna – Musk je upitao: „Zna li javnost za ovo?" Na Twitteru je službeni nalog Ministarstva vanjskih poslova odgovorio: „Da, to se zove spašavanje života."

Hoće li Twitter umrijeti?

Mnogi su dolazili na ideju da demonstrativno napuste Twitter. I u Njemačkoj su neki od važnijih političara obrisali naloge. Ipak, većina političara i medija je ostala.

Od velikih medijskih mreža izuzetak je američki NPR. Kad ih je u travnju ove godine X označio kao „medij povezan s američkom državom“, ta medijska mreža s 8,7 milijuna pratitelja napustila je Twitter, odnosno X. Kasnije se saznalo da je nakon tog poteza NPR izgubio samo jedan posto svoje publike, to jest da im odlazak s Twittera nije naštetio.

„Ne mislim će Twitter umrijeti", kaže Raphaela Andres. „Ima alternativa, poput Mastodona ili Blue Sky. Ne očekujem da one postanu velike kao Twitter, samo mislim da više nećemo imati jednu nadmoćnu platformu.“

„Nadam se da će jednog dana ljudi moći komunicirati s jedne od tih platformi prema drugoj, mislim da je to smjer kojim će se ići“, očekuje Andres.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu