Bila je to prva debata između sadašnjeg i bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država - i bila je nevjerojatna. Demokratski predsjednik Joe Biden i republikanski predsjednički kandidat Donald Trump sastali su se u Atlanti u četvrtak navečer po lokalnom vremenu, više od četiri mjeseca uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora, i razgovarali o imigraciji, gospodarstvu i nizu drugih pitanja.

Jedan od glavnih zaključaka: demokrati imaju problem. Od samog početka Bidenov glas je zvučao slabašno, što su neki izvori iz njegovog izbornog tima pripisali prehladi. Nije velika stvar, normalno, ali je 81-godišnji Biden, čija je starost glavna sporna točka tijekom cijele kampanje, izgledao izuzetno slabo.

J. Miles Coleman, izborni analitičar Centra za politiku Sveučilišta Virginia, komentirao je za DW nagađanja o Bidenovoj prehladi: „Da je (Bidenov tim) to objavio prije debate, možda bi to bilo uklopljeno u očekivanja nekih ljudi, pa bi ga procijenili kao malo ljubaznijeg ili lakšeg."

Biden nije uspio dokazati da je 'sposoban za dužnost'

Kritike Bidenovog nastupa nakon debate nisu bile dobre, i to ne samo zbog njegove promuklosti. Publici nije bilo potrebno Trumpovo isticanje, što je povremeno činio, da mnoge od Bidenovih zbrkanih rečenica nemaju nikakvog smisla.

Za glasače koji su čvrsto usidreni u demokratskom taboru i "nikad ne bi glasali za Trumpa” ovakvo televizijsko sučeljavanje vjerojatno neće napraviti veliku razliku. Ali za one koji se još nisu odlučili debate su prilika da čuju što misle oba kandidata o ključnim pitanjima ― i vide kako se ponašaju. Uoči debate dva glavna pitanja bila su hoće li Biden biti dovoljno agilan da ukloni svaku zabrinutost u vezi s njegovim godinama i hoće li se Trump moći ponašati predsjednički.

Analitičari: Biden definitivno nije ostvario svoj cilj

„Ovdje se nema što uljepšavati: ova debata je bila katastrofa za Joea Bidena", rekla je Ines Pohl, šefica dopisništva Deutsche Wellea (DW) u Washingtonu. „Glavni Bidenov cilj večeras je bila demonstracija da je sposoban za ovu dužnost, ali on to nije uspio."

David Axelrod, viši savjetnik predsjednika Baracka Obame do 2011., ocijenio je za CNN da Biden nije uspio ostaviti energičan dojam te da je čak povremeno djelovao pomalo dezorijentirano. A Coleman je rekao da je Trump sa 78 godina samo nekoliko godina mlađi od Bidena, ali da izgleda kao da je čitavo desetljeće mlađi od sadašnjeg predsjednika.

Trump odbija odgovarati na pitanja

Bivši predsjednik je bolje prošao u postizanju svog cilja, nastupajući predsjednički. Za razliku od svoje prve debate protiv Bidena 2020., on nije stalno prekidao svog protivnika ― vjerojatno je pomoglo to što mu je mikrofon bio isključen kada nije bio njegov red da govori. Ali, najmanje predsjednički se te noći ponašao Biden, kada je ismijavao tjelesnu težinu republikanskog kandidata.

Trump je nekoliko puta ignorirao zahtjeve moderatora. Umjesto da odgovori na pitanja o brizi o djeci ili svojim godinama, Trump se stalno vraćao svojoj omiljenoj temi: kako bi ilegalni imigranti koji su uspjeli doći u SAD zbog Bidenove politike mogli uništiti zemlju.

„On smatra da je pridržavanje teme koju određuje pitanje u osnovi neobavezno“, rekao je Coleman. „Općenito gledano, moderatori mu se nisu previše suprotstavljali.”

Trump je također više puta otvoreno lagao. Na primjer, on je tvrdio da je za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata američka granica bila najsigurnija „u povijesti naše zemlje”. Međutim, neregularna migracija u SAD-u bila je veća tijekom Trampovog mandata nego u oba mandata Baracka Obame, pokazuju podaci analitičara s Poynter Institutea koji su provjeravali činjenice.

Trump: oklijevanje oko prihvaćanja izbornih rezultata

U jednom od ključnih momenata debate Trump je također odbio reći hoće li prihvatiti rezultate predstojećih izbora, bez obzira tko pobijedi.

Pitanjem se, naravno, podsjetilo na ono što se dogodilo poslije prošlih izbora. Trump je 2020. odbio prihvatiti da je izgubio i tvrdio je da su demokrati manipulirali rezultatima. Ostao je pri svom narativu o ukradenim izborima čak i nakon što su glasovi ponovo izbrojani na više mjesta i nakon što su njegove tvrdnje demantirane sudskim odlukama. Taj stav je imao važnu ulogu u ohrabrivanju Trumpovih desničarskih pristaša da 6. siječnja 2021. upadnu u Capitol, u pokušaju spriječiti demokratsku predaju vlasti.

Nakon što se dva puta odbio izjasniti, Trump je konačno rekao da bi prihvatio rezultate izbora 2024. ako bi to bili „pošteni, legalni i dobri izbori“, ne precizirajući što to znači.

„Demokrati su u panici"

Biden u svom općenito smušenom nastupu nije mogao dominirati ni na područjima koja bi za njega i demokrate trebala biti domaći teren. Recimo, to bi bio napad na Trumpa zbog njegovih protuzakonitih uvjerenja ili predstavljanje sebe kao velikog zaštitnika prava žena da odlučuju o tome hoće li roditi dijete ili ne. Bidenovo obećanje da će ponovo uvesti nacionalno ustavno pravo na pobačaj, koje je Vrhovni sud ukinuo 2022. glasovima trojice konzervativnih sudaca koje je imenovao Trump, nije ostavilo posebno jak dojam zbog njegovog slabog nastupa.

Odmah po okončanju debate bilo je riječi o tome mogu li demokrati ipak predložiti drugog kandidata za predsjednika uoči Nacionalne konvencije Demokratske stranke u kolovozu ili na njoj. Novinari CNN-a rekli su da su čuli da su demokratski političari „zabrinuti” zbog Bidena kao kandidata, ne navodeći, naravno, imena.

Ines Pohl, koja je za DW pratila i izbore 2020., rekla je da je Bidenov slab rezultat na debati „izazvao diskusije o tome kako Demokratska stranka može spriječiti Bidena da se ponovo kandidira“. Jedan od načina bilo bi otvaranje mogućnosti da delegati na Nacionalnoj konvenciji Demokratske stranke izaberu drugog kandidata. To bi bilo krajnje neobično, ako pogledamo posljednjih nekoliko desetljeća američke politike.

Ali ovo nisu uobičajena vremena, kaže Ines Pohl i zaključuje: „Demokrati su u panici."

Ovaj članak je izvorno objavljen na engleskom jeziku