Svjetska zdravstvena organizacija je na predstavljanju svojeg izvješća o potrošnji duhana u čitavom svijetu objavila kako njene preporuke djeluju: sve manji je udio ljudi koji će posegnuti za cigaretom ili nekim drugim duhanskim proizvodom, ali obzirom da i broj stanovnika naše planete raste, broj pušača je praktično ostao isti i još uvijek je to oko milijarda i 100 milijuna ljudi.

Po mišljenju direktora WHO Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, „prestati pušiti je jedna od najboljih stvari koje možete napraviti za vlastito zdravlje" i još jednom apelira da sve države prihvate savjete ove organizacije u borbi protiv pušenja. Zapravo, samo dvije zemlje su prihvatile baš sve preporuke: Turska i Brazil u kojem je i predstavljen ovo novo izvješće.

I bogatima je cigareta postala previše skupa

Mnoge zemlje ipak jesu prihvatile većinu preporuka koje sežu od visokih poreza na duhanske proizvode pa do sve šire zabrane pušenja i obaveze objavljivanja šokantnih fotografija o štetnosti pušenja po zdravlje na svakom pakovanju duhanskog proizvoda. Osobito u imućnim zemljama broj pušača uporno pada: u Njemačkoj se još prije dvadesetak godina godišnje prodavalo oko 140 milijardi cigareta godišnje, danas je to tek nešto preko polovice tog broja. No još uvijek u ovoj zemlji nešto manje od trećine ljudi puši, na Islandu je to 15,3% - ali u jednoj Gruziji je to i dalje gotovo 57%.

Osobiti problem su i sve raširenije „e-cigarete" za koje i WHO upozorava kako su itekako štetne za zdravlje. Tu se vidi i kako su već imenom tog proizvoda i reklamama koje se objavljuju ciljna skupina „e-cigarete" mladi i omladina koja je u neko doba ipak sve rjeđe posezala za „običnom" cigaretom, ali takva električna napravica je sad opet donekle društveno prihvatljiva i među mlađim naraštajima.

Protivnici pušenja u Njemačkoj su uvjereni kako se i tu čini previše malo u borbi protiv ove ovisnosti, nakon alkohola najraširenije u našem društvu. Prije svega ne mogu shvatiti, zašto ovdašnje zdravstveno osiguranje nije spremno preuzeti troškove lijekova i liječničke terapije protiv pušenja makar i statistički proračuni tvrde kako tu od pušenja godišnje umire 100 tisuća ljudi, a WHO navode astronomski iznos od 1,3 bilijuna eura kolika bi u čitavom svijetu trebala biti šteta od posljedica pušenja, od zdravstvene skrbi do nesposobnosti za rad.

„Kolateralna šteta" zabrane pušenja

Zato i tu traže još oštrije zabrane pušenja i reklamiranja duhanskih proizvoda koje se u Njemačkoj još uvijek smiju reklamirati na javnim prostorima. No tu je problem slojevit: već i kod zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda u medijima, najglasniji protivnici takve zabrane nisu bili duhanski koncerni, nego novinske kuće koje su strahovale od smanjivanja prihoda od reklama i posljedice koje će to imati za financijsku neovisnost medija. I kod zabrane pušenja u restoranima su najveću cijenu platili ugostitelji jer barem kad je riječ o pušačima, oni u svakom slučaju ostaju kraće u restoranu i manje troše.

No pitanje zabrane pušenja je i dalje nešto što duboko dijeli i njemačko društvo. To se vidi i po komentarima na vijest o ovom izvješću WHO koje je objavio njemački Tagesspiegel postaje ARD: koliko god da ima komentara koji zagovaraju i potpunu zabranu pušenja i duhanskih proizvoda, toliko ih ima i koji ne vjeruju da se zabranama može bilo što postići i kako se tu ipak radi o pitanju, što netko čini u svom privatnom životu. Pušenje je nezdravo, to nitko ne osporava, ali ne može država odlučivati što je zdravo, a što nije i kako trebaju živjeti svi građani.

aš (agencije, ARD)