1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Put za migrante više nije otvoren?

4. siječnja 2021

Situacija u kojoj se nalaze migranti u BiH je „neprihvatljiva“, ocjenjuje Europska unija. Bruxelles zato toj zemlji obećava dodatni novac: 3,5 milijuna eura. A što je sa spremnošću EU da prihvati te ljude?

Bosnien und Herzegowina | Flüchtlingslager Lipa bei Bihac
Foto: Kemal Softic/AP Photo/picture alliance

„Iranci Ali (24) i Noh (32) hodaju po hladnoj kiši. Upravo su oprali zube grančicama s mladog drveća i sada odlaze nekoliko kilometara dalje, kroz neplodni, močvarni, planinski predio, do nekog mjesta za tuširanje. Blatnjava staza vodi od izgorjelog izbjegličkog kampa Lipa, mjesta koje se pretvorilo u simbol nemoći Europe pred ljudima u bijegu i migracijama."

Ovako najtiražniji njemački list, tabloid Bild, opisuje situaciju na sjeveru Bosne i Hercegovine prvih dana 2021. godine. Kamp Lipa formiran je u rujnu prošle godine. Bio je namijenjen za 1.000 migranata koji putuju sami. Ideja je bila da se rastereti grad Bihać (60.000 stanovnika), udaljen dvadesetak kilometara i direktno na granici s Hrvatskom, a time i s Europskom unijom. Trebalo je da muškarci u njemu, kao i u drugim kampovima, sačekaju da se obrade njihovi zahtjevi za azil. Europska unija je Bosni i Hercegovini za to uplatila 85,5 milijuna eura, podsjeća Bild.

„Neprihvatljivo"

Bruxelles sada obećava dodatni novac: 3,5 milijuna eura za – kako prenosi agencija dpa – bolji smještaj stotina migranata. „Situacija u Unsko-sanskom kantonu je neprihvatljiva", izjavio je šef diplomacije EU-a Josep Borrell. O situaciji u BiH on je u nedjelju (3.1.) razgovarao s povjerenikom EU-a za upravljanje u kriznim situacijama Janezom Lenarčičem. „Pozivamo vlasti (BiH) da usred globalne pandemije ne ostavljaju ljude na hladnom i bez pristupa sanitarnim čvorovima", apelirao je Borrell.

Situacija je neprihvatljiva – to kaže i specijalni izaslanik Europske unije za BiH, Austrijanac Johann Sattler. On se u nedjelju u Sarajevu sastao s ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem. Bili su prisutni i veleposlanici Italije, Njemačke i Austrije. „Životi i osnovna prava stotina ljudi su u ozbiljnoj opasnosti", ocijenio je Sattler.

Njemačka nevladina organizacija „Pro Asyl" oštro kritizira Europsku uniju, ali i službeni Berlin. Optužuje ih za „totalni neuspjeh". Na meti kritika je prije svega kandidat za predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz. On se preko vikenda izjasnio protiv prijema ljudi iz kampova u Bosni i Hercegovini i Grčkoj.

U izjavi za njemačku medijsku grupu „Funke“, Merz se založio za zajedničku azilantsku politiku EU i ocijenio da se ljudima mora pomoći na licu mjesta. „Čitava Europska unija ima obavezu da na licu mjesta pomogne izbjeglicama na Balkanu ili na grčkim otocima", rekao je Merz.„Ta humanitarna katastrofa ne može se riješiti tako što ćemo reći: Dođite svi u Njemačku. Taj put više nije otvoren."

Stavove kandidata za prvog čovjeka CDU kritiziraju i njemački socijaldemokrati (SPD). Njihov zastupnik Achim Post optužio je Merza da je „bezosjećajan“. Pomoći u slučajevima kao u Grčkoj ili u bosanskom Bihaću, što bi podrazumijevalo i spremnost na prihvat izbjeglica, prema Postu „nalaže čovječnost". Zastupnik SPD-a zatražio je od saveznog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) da gradovima i općinama u Njemačkoj dozvoli prihvat migranata. Istovremeno bi, kaže Post, Europska unija morala značajno da pojača pritisak na odgovorne u Bosni i Hercegovini.

„Gore nego neprihvatljivo"

U sličnom tonu formuliran je i komentar, koji pod naslovom „EU je arogantna i licemjerna" objavljuje ugledni, nadregionalni, njemački dnevnik Süddeutsche Zeitung. „Specijalni izaslanik EU-a za Bosnu situaciju u izgorjelom izbjegličkom kampu Lipa ocjenjuje kao 'neprihvatljivu'. I u pravu je", piše novinarka Cathrin Kahlweit.

Ali to što EU situaciju u Bosni smatra „neprihvatljivom“, a da po tom pitanju na grčkim otocima ne radi ništa – to je „gore nego neprihvatljivo", navodi se u komentaru. „Bosna još uvijek nije članica Europske unije, a Grčka jest. Na Lesbosu i Samosu izbjeglice sjede u hladnom i u blatu, bez grijanja, bez tekuće vode. Za njih je odgovorna EU.“

Licemjerno je, piše dalje u komentaru, „hvaliti se zatvaranjem balkanske rute samo da bi se potom problem migranata nasukanih na južnoj granici EU-a prepustio zemljama koje nisu članice Unije (...) Apeliranje na vladu u Sarajevu da poboljša uvjete života za 'svoje' izbjeglice, dok istodobno 'njihove' izbjeglice hiberniraju u blatu na grčkim otocima – to je nečuveno“.

Igre na granicama

"Igre" s granicamaFoto: Amar Mehic/AA/picture alliance

Za to vrijeme, vojska BiH je postavila šatore. Ali mnogi ih odbijaju koristiti. Oni žele nešto drugo, žele u Europsku uniju. Zahur (23) iz Pakistana za Bild kaže: „Bosanska vlada, organizacije za pomoć – svi su korumpirani. Hrvatski predsjedniče, molim vas otvorite granicu! Već sam probao s 20 'igara' i deportiran sam ovamo iz Italije".

„Igra" – tako migranti nazivaju pokušaj ilegalnog prelaska granice Europska unije. Od 2018. godine u tome je uspjelo oko 30.000 migranata. Ali mnogi, kao i Zuhur, i dalje su s one druge strane.

Priredio Ivan Đerković