Švedska i Finska su uznemirene zbog ponašanja velikog istočnog susjeda. Zbog ruske aneksije Krima u ove dvije, dosad neutralne skandinavske zemlje, pokrenuta je široka društvena rasprava o preispitivanju obrambenog statusa. Švedski potpredsjednik Jan Björklund je potaknuo raspravu još početkom ožujka tražeći novo definiranje obrambenog principa Švedske. I to kroz ulazak u NATO savez. Švedska i Finska su dosad sudjelovale na manevrima postrojbi NATO-a, ali su demonstrativno inzistirale na svojoj neutralnosti i ostanku izvan vojnog saveza. No izgleda da je Putin malo pomaknuo stajališta. "Već i sama rasprava o eventualnom ulasku u NATO pokazuje da Putinovo djelovanje potiče na razmišljanje u ovim zemljama", kaže Charles Kupchan, profesor za međunarodne odnose na Sveučilištu u Georgetownu. "Putin je zemljama u susjedstvu utjerao strah u kosti", zaključuje Kupchan u razgovoru za Deutsche Welle.

Putin bacio oko na Gotland?

Situacija se posebno zakuhala nakon što je Ruska vojska u ožujku provela manevre u blizini švedskog otočića Gotland. Nakon toga je Švedska na Gotlandu stacionirala dva borbena zrakoplova. Još su prošle godine ruski zrakoplovi izveli vježbe simulirajući napad na Švedsku. Tada se uključio čak i alarmni sustav NATO-a za Baltik. Švedska vojska nije reagirala. Švedski su mediji pak počeli spekulirati o tomu da je Putin možda bacio oko na Gotland kao moguće vojno uporište za kontrolu Baltika i prije svega bivših sovjetskih republika Litve, Latvije i Estonije. No sigurnosni stručnjaci, poput Dicka Zandeea s Clingendaelovog instituta za međunarodne odnose u Nizozemskoj, smatraju da su takve procjene pretjerane. On isto tako smatra da Rusija ne bi pretjerano reagirala na eventualni ulazak Švedske i Finske u NATO jer da se, kako smatra Zandee, "ne radi o bivšim sovjetskim republikama".

Alternative NATO savezu

Švedska i Finska ne bi trebale strahovati ni kad su u pitanju gospodarske sankcije Rusije jer nisu u toj mjeri ovisne o ruskim energentima kao što je to slučaj s nekim drugim članicama Europske unije. Kako smatra Christopher Chivvis sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoru, ovim skandinavskim zemljama kao alternativa za ulazak u NATO stoje mnoge druge opcije. Jedna od njih je i pojačano uključenje u vojne vježbe NATO postrojbi. Druga opcija je jačanje "Sjevernoeuropske obrambene suradnje" (Nordic Defense Cooperation), vojnog saveza skandinavskih zemalja Danske, Norveške, Švedske, Islanda i Finske. Stručnjaci poput Chivvisa osim toga vjeruju da bi NATO, u slučaju agresije na Švedsku ili FInsku, bez obzira na činjenicu što ove zemlje nisu članice Atlantskog saveza, reagirao jer se radi o „dugogodišnjim partnerima“.