Radi se doslovno o blagu superteške kategorije. Iza pojma "blago iz Eberswaldea" kriju se, naime, ukupno dvije i pol tone zlata: 81 pojedinačni predmet, među njima raskošno ukrašena zlatne posude, nakit i brojni zlatnici koji potječe iz razdoblja između 9. i 8. stoljeća prije Krista. "On je na temelju svog sadržaja i opsega jedan od najvrednijih zlatnih nalaza iz kasnog brončanog doba u cijeloj Europi", ukazuje Ramona Schönfelder iz Eberswaldskog muzeja. Posebno vrijednima se smatra osam posuda od čistog zlata - svaka od njih drukčije je veličine i različito ukrašena.

Ramona Schönfelder može opisati kako izgledaju te posude, ali vidjela je samo njihove kopije. Pravo blago još nikada. Ono je, naime, donedavno ležalo dobro čuvano u depou Puškinovog muzeja u Moskvi. Dugo je slovilo kao nestalo dok Rusija nije 2004. priznala da je ono u njezinom posjedu. Još jedno blago, dakle, na popisu otetih umjetnina i kulturnih dobara koje su ruske jedinice u Drugom svjetskom ratu iz Berlina odnijele u Moskvu. I to tamo proglasili legitimnim. Za dugogodišnju direktoricu Puškinovog muzeja Irinu Antonovu stvar je jasna: blago koje Nijemci zovu "zaplijenjenim umjetninama" pripada Rusiji kao "reparacija" za zločine koje su nacionalsocijalisti počinili u nekadašnjem Sovjetskom Savezu. To je više puta izjavila za njemačke medije. Prema ruskom zakonu blago pripada Rusiji. 1997. godine je parlament u Moskvi, Duma, donio odluku kojom se otete umjetnine iz Njemačke proglašavaju ruskim vlasništvom.

Sporna izložba

Sada je vrijedno blago iz Eberswaldea po prvi put nakon Drugog svjetskog rata trebalo biti pokazano u javnosti - u jednom od najslavnijih muzeja na svijetu, Eremitageu u Sankt Peterburgu. Premijera je i suradnja njemačkih i ruskih povjesničara umjetnosti na jednoj prezentaciji objekata iz brončanog doba. Među njima je i 600 primjeraka koji potječu iz fundusa "zaplijenjenih umjetnina". U organizaciji izložbe je sudjelovao i berlinski Muzej za pretpovijest i ranu povijest čijem fundusu je nekada pripadalo "blago iz Eberswaldea". Izložbu "Bronačano doba - Europa bez granica" trebali su prošlog četvrtka otvoriti njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin. Merkel je u svom pozdravnom govoru htjela zatražiti vraćanje otetih umjetnina, doznaje se iz kancelarkinog izaslanstva. Ruska strana je na to reagirala - brisanjem Merkeličinog govora iz programa svečanog otvorenja. Kancelarka je na to otkazala dolazak na otvaranje, a veći skandal je u posljednjem trenutku izbjegnut tako što je Putin osobno razgovarao s Merkel i rekao joj da smije govoriti u Eremitageu. Njemačka kancelarka je to i učinila ne mijenjajući sadržaj svog govora. Ona je izričito zahvalila organizatorima izložbe što su omogućili da široka javnost po prvi put vidi izložene eksponate, ali je ponovno izložila stav njemačke vlade da bi otete umjetnine trebale biti vraćene njihovim vlasnicima. Svađa oko otetih njemačkih umjetnina u Rusiji - između ostalog i blaga iz Eberswaldea - se opet rasplamsala.

"Bauštelci" otkrili zlato

A ove godine se navršilo točno 100 godina da je ono pronađeno. 50-ak kilometara sjeveroistočno od Berlina je trebalo biti izgrađeno naselje za radnike iz lokalne tvornice mesinga. 16. svibnja 1913. su iskopani temelji. Jedan od radnika na gradilištu je pri kopanju naišao na nešto tvrdo. "Ukopali su ovdje neki stari lonac s mesingom", komentirao je, prema pričanju kustosice Ramone Schönfelder, 'bauštelac' svoj nalaz, ne sluteći na kakvo je blago nabasao. Tek kada ga je pokazao šefu pogona Aronu Hirschu ustanovili su da je stari lonac od gline napunjen puno plemenitijim metalom - zlatom! I to ne s malom količinom: ukupno je u njemu bilo 2,6 kilograma. Aron Hirsch je to odmah dojavio Etnografskom muzeju u Berlinu, isplatio radnicima koji su ga našli više tisuća maraka i izložio pronađeno blago u svojoj tvornici mesinga. "Bilo mu je važno da ga vidi široka javnost pa ga je predao caru da ga izloži u nekom berlinskom muzeju", priča Ramona Schönfelder. Car Wilhelm II. ga je predao odsjeku za pretpovijest Etnološkog muzeja iz kojeg je kasnije nastao Državni muzej za pretpovijest i ranu povijest.

Žrtveno blago

Do 1941. godine se "zlato iz Eberswaldea" moglo vidjeti u berlinskom Etnološkom muzeju. Nakon toga su ga nacionalsocijalisti spakirali u kutije i zajedno sa slavnim Prijamovim blagom sakrili u bunker blizu berlinskog zoološkog vrta. Ono, u slučaju Hitlerovog poraza, nije ni u kojem slučaju trebalo dospjeti u ruke neke druge nacije. No, upravo to se dogodilo.

"Bilo bi lijepo kad bi u Berlinu ili Eberswaldu ponovno moglo biti izloženo i kada bi ga njemačka znanost mogla koristiti za istraživanje", smatra Ramona Schönfelder i argumentira kako bi samo tako ono moglo biti stavljeno u pravi kontekst drugih nalaza iz kasnog brončanog doba. Do sada su znanstvenici uspjeli doći do spoznaje da se ne radi o blagu koje su zakopali trgovci, već da se radi o žrtvenim prinosima. Kustosica Eberwaldskog muzeja je sretna da je ono konačno izašlo iz mraka moskovskih muzejskih podruma i smatra da bi ono uvijek trebalo biti izloženo u javnosti - najbolje ponovno u nekom berlinskom muzeju: "Konačno to je bila i želja Arona Hirscha, njegovog prvog posjednika, i ona bi trebala biti poštovana."