Britanska premijerka Theresa May, njemačka kancelarka Angela Merkel, nedavno čak i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko: svima je nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti Donald Trump već pružio ruku - manje ili više srdačno ili tek službeno. No, jedan stisak ruke se još nije dogodio, onaj s Vladimirom Putinom. Prigodom summita G20 u Hamburgu će se dvojici državnika prvi put ukazati prilika, makar dugo nije bilo određeno kada će to biti. No sad je i službeno objavljeno: Putin će se s Trumpom susresti već u petak, prvog dana summita.

Putin čeka, čeka...

Rijetko su bila tako velika očekivanja već za prvi susret dvojice predsjednika. Moskva bi najradije vidjela rukovanje dva predsjednika već mnogo ranije. "Radi se prije svega o normalizaciji odnosa", izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Rusija se nada novom početku u napetim odnosima koji postaju sve gori od ruske okupacije Krima. Trump je poticao nade Moskve dok je za vrijeme izborne kampanje Putina više puta hvalio kao snažnog vođu i obećavao bolji odnos s Moskvom.

No dosad se još ništa nije promijenilo. Trump je u svojoj domovini već mjesecima izložen pritisku zbog navodnog miješanja Rusije u izbornu kampanju na njegovu korist, što uporno niječu i Trump i Moskva. Nova američka vlada nije ukinula sankcije protiv Rusije koje je uveo Obama, a nedavno je uvela čak i nove.

Moskva je dosad pokazivala razumijevanje za Trumpa i tumačila njegovu suzdržanost unutarnjopolitičkom borbom za vlast u SAD-u i pritiskom njegovih protivnika. "Mi imamo strpljenja", Putin je uvijek iznova ponavljao na pitanje o odnosima s Washingtonom. Činjenica je kako je Rusija izbjegavala svaku kritiku Trumpa i na nove sankcije nije odgovorila protusankcijama. Kad je Trump tijekom NATO-summita u Bruxellesu u svibnju govorio o "ruskoj opasnosti", Putin je reagirao izrazito opušteno. Nije to ništa posebno, kazao je ruski predsjednik u jednom intervjuu.

Širi se pesimizam

No iza pozornice se širi treznije gledanje na te odnose, smatra Lilija Ševzova, stručnjakinja za vanjsku politiku Rusije. Već krajem veljače se u Kremlju osjetilo više pesimizma. "Putin je stajao s ispruženom rukom i čekao na Trumpa", kaže Ševzova koja aktualno radi za britanski think tank Chatham House. "No onda je trijezno vidio kako je Trump nepredvidiv političar koji namjerava oštro prema Moskvi."

Tako je američki predsjednik već napadom krstarećim raketama u Siriji pokazao da prekida sa suzdržanošću koju je vodio Obama prema Siriji. Ali otvoreno nastupa i kao energetska supersila, isporukama ukapljenog plina u cijeli svijet čime također želi Rusiji biti konkurent.

"Riječ je o prvom susretu u okviru jednog summita, dakle to nije bilateralni susret", upozorava Ivan Timofejev iz Ruskog vijeća za vanjsku politiku, mreže stručnjaka koja pomaže ruskoj vladi. Pritom dodaje kako je neposredan razgovor Putina i Trumpa "već odavno bio potreban". "Najvažnije je da se osobno upoznaju i stvore kontakt", kaže Timofejev. Ali niti on se ne nada nekom većem događaju u Hamburgu.

Lilija Ševzova također smatra kako bi već rukovanje i dogovor o budućim kontaktima bio već velik uspjeh: "Ovaj susret će se mjeriti po tome hoće li oba predsjednika uspjeti stvoriti mehanizam kojim će nadvladavati međusobno nepovjerenje."

Terorizam, Sirija, Ukrajina

Prioriteti Moskve na tom susretu u Hamburgu pokazuju želju da se prvo nađu zajedničke točke kako bi se izbjegli sukobi. Tako je glasnogovornik ruskog Ministarstva vanjskih poslova najavio kako će Putin s Trumpom u prvom redu razgovarati o borbi protiv terorizma: "Bez suradnje Rusije i SAD-a jedva da će se ikad pobijediti terorizam."

Tu bi trebalo biti riječi o zajedničkoj borbi protiv "Islamske države" (IS) u Siriji i Iraku. Nedavno je bilo napetosti nakon što su zapadni saveznici pod američkim vodstvom oborili jedan sirijski borbeni zrakoplov. Rusija, koja vojno pomaže sirijskog predsjednika Asada, u znak prosvjeda je okončala sporazum s Amerikancima kojim bi si međusobno trebali javljati pokrete svojih aviona u zraku. Lilija Ševzova smatra kako bi bio već veliki uspjeh Trumpa i Putina u Hamburgu da taj sporazum opet stupi na snagu.

Po njezinom mišljenju, Rusija je takozvanim "zonama deeskalacije" u Siriji već učinila uslugu Washingtonu: "Ali Amerika to nije shvatila kao nekakvu uslugu i još nije spremna to podržati."

Osim toga, Moskva u Hamburgu namjerava povesti riječ i o nadzoru nuklearnog naoružanja. Makar i tu postoje različita mišljenja kada je riječ na primjer o Iranu, Ivan Timofejev vjeruje da su obje strane tu složne kada je riječ o Sjevernoj Koreji. A kada je riječ o Ukrajini, stručnjaci za Kremlj ne očekuju baš nikakva čuda. Jedva da se nazire neko rješenje sukoba za koji i Zapad i Kijev optužuju Moskvu.