Nakon nesreće (25. prosinca 2024.) azerbejdžanskog putničkog zrakoplova u kojem je bilo 67 putnika, azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev zahtijeva da Moskva nedvosmisleno prizna krivnju za taj pad. Stradalo je 38 putnika, dok su ostali preživjeli prinudno slijetanje u Kazahstanu.

Alijev smatra da je Rusija odgovorna za nesreću, iako je prema njemu jasno da će „konačna verzija biti poznata tek nakon provjere crne kutije".

Alijev je za azerbejdžansku državnu televiziju rekao da je za sada poznato da je zrakoplov nadlijetao Grozni, glavni grad Čečenije, kada je izgubio manevarsku sposobnost, jer su sa zemlje upotrijebljena radio-elektronska sredstva. „To je prvo oštećenje naneseno zrakoplovu", rekao je Alijev i dodao da je zatim sa zemlje otvorena vatra. Alijev je dodao da ne vjeruje da je ruska protuzračna obrana namjerno oborila zrakoplov, ali da su određeni krugovi u Rusiji pokušali zataškati uzrok pada. 

Isprva od Rusije samo „idiotske verzije"

Alijev je, pored priznanja krivnje za pad zrakoplova, od Rusije zahtijevao kažnjavanje odgovornih i obeštećenje. On je sve to izjavio nakon što je prethodno predsjednik Rusije Vladimir Putin uputio ispriku zbog toga što se „incident dogodio u ruskom zračnom prostoru".  

Putin je naveo da je u vrijeme pada zrakoplova ruska protuzračna obrana u Čečeniji bila aktivna, jer su Grozni napali ukrajinski dronovi. „Nažalost, mi od Rusije u prva tri dana nismo čuli ništa osim idiotskih verzija“, rekao je Alijev.

„Jedna od stvari koja nas je frustrirala i iznenadila, jeste što su ruski državni službenici širili verziju o eksploziji balona s plinom. Drugim riječima, to je otvoreno pokazalo da je ruska strana htjela cijelu stvar zataškati, što nikome ne ide na čast“, dodao je on.

Alijev se u Bakuu oprostio od žrtava katastrofe, među kojima su i tri člana posade. Pohvalio je hrabrost i profesionalnost pilota koji su usmjerili zrakoplov na prinudno slijetanje u Kazahstan.

Zašto je Putin oprezan prema Alijevu?

Rusiju i Azerbajdžan povezuje strateško partnerstvo koje je sklopljeno dva dana prije ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. Tada je azerbajdžanski predsjednik doputovao u Moskvu na Putinov poziv.

Azerbejdžan je strateški postao važan za Moskvu kao tranzitna zemlja do Irana, te kao zemlja koja povezuje Europu i Aziju. Moskva je ionako odustala od uloge zaštitnika Armenije, što je Azerbajdžanu omogućilo da vrati kontrolu nad Gorskim Karabahom. Tri godine kasnije odnos snaga se promijenio. To pokazuje i Putinova telefonska isprika.

Alijev je za pad zrakoplova saznao u vlastitom zrakoplovu koji je letio prema Moskvi, jer je htio nazočiti sastanku Zajednice neovisnih država. Naredio je pilotu da okrene letjelicu i vrati je u Baku. Odluku je priopćio Putinu telefonom.

Na početku je Alijev priopćio ono što je čuo od ruskih nadležnih institucija – da je pad zrakoplova prouzročilo jato ptica. Ali video koji prikazuje mjesto pada pokazao je i oštećenja na trupu koja su stručnjaci identificirali kao rupe od protuzračnog oružja. Osim toga preživjeli svjedoci kažu da je postojala najmanje jedna eksplozija izvan zrakoplova. Također je nejasno zašto je avion letio dalje prema istoku preko Kaspijskog jezera i nije sletio u Rusiji.

Već 26. prosinca su se pojavila medijska izvješća koja su se pozivala na izvore bliske vladi u Bakuu, a koji su ukazali na mogućnost da je pad zrakoplova prouzročila ruska raketa zrak-zemlja ispaljena na ukrajinski dron. Prilikom njezine eksplozije zrakoplov su pogodile krhotine.

Navodno zrakoplovu nije dana dozvola da izvrši prinudno slijetanje na ruskom teritoriju, a pojavio se izvještaj i o elektronskom ometanju navigacijskog sustava putničkog zrakoplova. Na društvenim mrežama je počela kružiti optužba da je Rusija htjela da zrakoplov padne u Kaspijsko jezero kako bi se zametnuli tragovi.

Očigledno je da je Rusija Putinovom isprikom htjela ograničiti nastalu štetu i izbjeći zaoštravanje odnosa s Bakuom, što bi vjerojatno značilo pooštravanje odnosa s Turskom koja je kulturno i politički bliska s Azerbajdžanom.

Prijeti veliki gubitak reputacije

Stručnjak za Rusiju Aleks Jusupov iz njemačke Zaklade „Friedrich Ebert" smatra da je defenzivna isprika Putina vrlo neobičan čin za njega. On dodaje da Putin na unutarnjem planu ponekad priznaje probleme, ali se pri tome radi o „jasno orkestriranim izjavama s difuznom odgovornošću“, a Putin onda, kaže Jusupov, nastupa kao šef koji će riješiti stvar.

Jusupov kaže da bi prešućivanje zbog očiglednog načina pada zrakoplova ovaj put rezultiralo „gubitkom reputacije koji jedva da bi se mogao kontrolirati", i to u jednoj od rijetkih susjednih zemalja koje su naklonjene Rusiji. Sada se Alijev kod kuće može prikazati kao jak političar koji je od Putina iznudio ispriku. To je za njega još jedan uspjeh na međunarodnom terenu, na kojemu Alijev sve ofenzivnije nastupa kao lider regionalne sile. Pritom djeluje nekad u skladu s partnerima i rivalima, a nekad protiv njih – ponašanje koje inače poznajemo od Donalda Trumpa.

Problem granica

Na unutarnjem planu Alijev ipak ima jedan problem. Radi očuvanja sigurnosti su prekinuti svi putnički letovi iz Azerbajdžana ka ruskom sjevernom Kavkazu. Trenutno više ne postoje izravne prometne veze do tog područja.

A od vremena korone, kopnene granice Azerbajdžana su za domaće stanovništvo zatvorene. Službeno objašnjenje azerbajdžanskih vlasti nakon korone glasi: preventivno djelovanje protiv terorizma.

Prije nekoliko mjeseci se dogodio napad na organe sigurnosti na sjeveru Azerbajdžana. Stručnjaci smatraju da je to djelo „Islamske države". Ipak, to je bio samo jedan napad. Stanovništvo Azerbajdžana je ionako nezadovoljno zbog zatvorenih granica, a sada će dodatno tisuće ljudi morati zaobilaznim linijama putovati na Kavkaz, na posao ili svojim obiteljima.

Alijev bi sada mogao otvoriti neke kopnene granice, ili nezadovoljstvo, kao inače, ugušiti represijom.Tekst je preuzet s tagesschau.de