Vladimir Putin je odnio uvjerljivu pobjedu na jučerašnjim (4.3.) predsjedničkim izborima u Rusiji. Za njega je, prema prijevremenim službenim podacima, glasalo dvije trećine od ukupno 110 milijuna građana Ruske federacije s pravom glasa. No unatoč tomu čini se da se Putin u vlastitoj zemlji ne osjeća sigurno. Središte Moskve, gdje se novopečeni predsjednik u nedjelju navečer nakon objavljivanja rezultata pojavio u slavljeničkoj pozi, osiguravale su tisuće pripadnika policije. Vojna vozila su isto tako osiguravala i stožer Državnog izbornog povjerenstva.

Je li Putinova pobjeda uistinu "čista"

Građani Rusije vole Putina, u to nitko ne sumnja. On je bez konkurencije najpopularniji političar u zemlji. No jesu li predsjednički izbori zaista protekli fer i u slobodnom duhu kako je to Putin poručio svojim pristašama nakon objavljivanja pobjede? Oporba tvrdi da nisu. Komunistički kandidat Genadij Sjuganov tvrdi da je čitav državni aparat mjesecima radio za Putnovu pobjedu. I mnogi građani koji su se prijavili kao dobrovoljni promatrači izbora svjedoče o brojnim nepravilnostima poput nedozvoljenog označavanja na izbornim listama. I promatrači iz nevladine organizacije "Golos" ("Glas") su zabilježili mnoge nepravilnosti. No za razliku od parlamentarnih izbora početkom prosinca, manipulacije su ovaj puta bile mnogo sofisticiranije, tvrde u "Golosu". Mnogi svjedoče i o čitavim autobusima punim glasača iz provincije koji su navodno Moskvom kružili od izbornog mjesta do izbornog mjesta kako bi dali glas. Državno izborno povjerenstvo odbacuje optužbe i govori o nedostatku dokaza.

Manja popularnost

No činjenica je da je s osvojenih 63,75 posto glasova Putin osvojio znatno manje nego prilikom posljednje pobjede na predsjedničkim izborima 2004. koji su mu donijeli podršku 71,3 posto birača. Isto tako je znakovito da je Putin u središtu moći ali i urbane Rusije, Moskvi, osvojio znatno manje glasova od državnog prosjeka, 47,22 posto. Građani Moskve ali i oporbenjaci iz ostalih dijelova zemlje najavljuju, za dane nakon izbora, masovne prosvjede. Prvo odmjeravanje snaga moglo bi uslijediti već u ponedjeljak navečer kada je u Moskvi zakazan velik prosvjedni skup. Stanje je napeto jer je budući predsjednik najavio "odlučnu" akciju državnih organa protiv prosvjednika. Nekoliko visokih državnih službenika je najavilo kako neće dozvoliti da se prosvjedi pretvore u nešto nalik "Narančastoj revoluciji" u Ukrajini 2004. Situacija bi mogla biti posebno škakljiva ispred sjedišta ruske obavještajne službe FSB gdje su vlasti zabranile svaku vrstu okupljanja. No grupa lijevih aktivista je najavila da baš tamo žele prosvjedovati protiv vladajućih struktura. Atmosfera u Moskvi i nakon izbora ostaje vrlo eksplozivna. Pitanje je hoće li tako ostati i sljedećih 6 godina koliko traje novi predsjednički mandat.

Autori: Roman Goncharenko/Nenad Kreizer

Odg. urednik: Anto Janković