Zapadne vlade kritiziraju ponovni izbor Vladimira Putina za predsjednika Rusije koji je, prema službenim rezultatima, osvojio preko 87 posto glasova. Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier odbija uputiti čestitku u Moskvu. "Neće biti čestitke Putinu", rekla je glasnogovornica predsjednika Kerstin Gamelin. U izjavi objavljenoj na platformi X, Gamelin je koristila formulaciju "takozvani predsjednički izbori u Rusiji". Nakon izbora 2018., Steinmeier je čestitao Putinu.

"Pseudoizbori"

Sličnu formulaciju koristilo je i Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu u svom priopćenju objavljenom još prije prvih rezultata. Na mreži X je ocijenjeno da su"izbori" na okupiranim teritorijama Ukrajine "ništavni" i, kako se navodi, predstavljaju "daljnje kršenje međunarodnog prava".

Ozbiljne optužbe na račun Putina iznijeli su i neki njemački političari. "Ovo su najmanje slobodni lažni izbori još od kraja Sovjetskog Saveza", izjavio je predsjednik Odbora za vanjske poslove Bundestaga Michael Roth listu. "Putinov režim ima fašističke i totalitarne crte", ocijenio je taj socijaldemokratski političar. Stručnjak za vanjsku politiku opozicijskih demokršćana (CDU) Norbert Röttgen smatra da je riječ o "farsi" koja služi da se naizgled legitimira Putinov rat protiv Ukrajine.

Zelenski: "Još jedna simulacija izbora"

Oglasio se i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky rekavši da je "ruski diktator 'simulirao nove izbore'". "Svima u svijetu je jasno da je ta figura, što je bio čest slučaj u povijesti, jednostavno opsjednuta vlašću i da će učiniti sve da vlada doživotno", rekao je Zelensky. "Nema zla koje on neće počiniti da bi produžio svoju osobnu vlast." Putin, kako kaže Zelenski, mora biti izveden pred lice Suda pravde u Haagu.

Prva reakcija Bijele kuće bila je da izbori očigledno nisu bili ni slobodni ni pošteni. Putin je svoje protivnike bacio u zatvor i spriječio druge da se kandidiraju protiv njega, kažu u Washingtonu.

Izborni promatrači govore o "apsurdima"

I poljska vlada ocijenila je da su izbori "nelegalni". Održani su "pod oštrim represijom" i u okupiranim dijelovima Ukrajine, čime se, kako navode iz Varšave, krši međunarodno pravo. Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron također je kritizirao nezakonito održavanje izbora na okupiranim teritorijama Ukrajine, ali i to što glasači nisu imali stvarni izbor. Cameron je ukazao i da nije bilo nikakve kontrole izbora od strane međunarodnih promatrača iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

Suorganizator ruske nevladine organizacije Nezavisni izborni promatrači "Golos", Stanislav Andrejčuk, ukazuje da je pritisak vlasti na birače dostigao nivo bez presedana. Pretresani su na biračkim mjestima i provjeravani su im glasački listići prije nego što su ubačeni u kutije, napisao je Andrejčuk na društvenim mrežama. Na jednom mjestu je, kaže, policija čak zahtijevala otvaranje glasačke kutije da bi se iz nje uklonio jedan glasački listić. "Prvi put u životu vidim takve apsurde, a već 20 godina pratim izbore", napisao je Andrejčuk.

Čestitke iz Sjeverne Koreje i Venezuele

Istovremeno, Putinu su stigle čestitke iz nekoliko autoritarnih zemalja. Kako prenosi državna novinska agencija KCNA, sjevernokorejski lider Kim Jong Un čestitao je Putinu ponovni izbor. Čestitke su uputili i predsjednici Nikaragve, Tadžikistana i Venezuele, prenijela je ruska državna novinska agencija Tass.

"S više od 87 posto (glasova), Putin je u potpunosti pobijedio u ratu protiv imperije kolektivnog Zapada", citirao je Tass predsjednika Venezuele Nicolása Madura. Maduro, koji autoritarno vlada Venezuelom od 2013., a na ljeto će pokušati osvojiti još jedan mandat, opisao je pobjedu svog "starijeg brata" kao dobar znak za cijeli svijet. Predsjednik Nikaragve Daniel Ortega ocjenjuje da je riječ o trijumfu koji doprinosi stabilnosti i boljoj budućnosti čovječanstva. Putinu je na "uvjerljivoj pobjedi" čestitao i predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon.

idj (ARD)