U Moldaviji se gotovo svakodnevno osjeća napetost. Proteklog vikenda su tisuće ljudi ponovo prosvjedovali na ulicama glavnog grada Kišinjeva protiv proeuropske vlade. Policija je uhitila sedam osoba. Sumnja se da je jedna proruska mreža uz pomoć ruskih tajnih službi radila na „destabilizirajućim akcijama" koje su navodno provedene na demonstracijama u Moldaviji.

Iako je Moskva takve optužbe dosad uvijek odbacivala, u ovoj bivšoj sovjetskoj republici s više od 2,5 milijuna stanovnika sve više raste napetost. Od ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. se stanje pogoršalo.

Širenje proruskog raspoloženja

Rusija očito već duže vrijeme ima poseban plan za Republiku Moldaviju. To pokazuje jedan dokument koji su njemački javni servisi WDR i NDR te list Süddeutsche Zeitung (SZ) analizirali skupa s međunarodnim partnerima. Iz njega proizlazi da je ured ruskog predsjednika prije početka rata u Ukrajini u jednom strateškom dokumentu utvrdio da se želi unaprijediti proruske struje i istovremeno spriječiti zapadno usmjerenje Moldavije.

Taj strateški plan na pet stranica opisuje ciljeve Rusije na političkom, vojnom i sigurnosnom, trgovačkom i gospodarskom, kao i na društvenom planu kad je u pitanju Moldavija. Dokument izgleda potječe od istih stručnjaka koji su navodno koncipirali i strategiju za pripajanje Bjelorusije. Ured predsjednika Rusije nije odgovorio na upit o navodnim planovima za Moldaviju.

Na Moldaviju se u spomenutom dokumentu gleda kao na važno poprište u sukobu sa Zapadom. Jedan od središnjih ruskih ciljeva za narednih deset godina je, prema tome, „suprotstaviti se pokušajima eksternih aktera da se miješaju u unutarnje poslove zemlje". To se odnosi na NATO. Želi se spriječiti slabljenje pozicije Ruske Federacije.

Istovremeno Moskva izgleda želi pružiti pomoć kad je u pitanju moguće sudjelovanje Moldavije u savezima kojima dominira Rusija. Konkretno je riječ, prema navodima u dokumentu, o Organizaciji ugovora o zajedničkoj sigurnosti i Euroazijskom gospodarskom savezu (EGS). Planira se i širenje proruskog raspoloženja među elitama iz politike i gospodarstva.

Više školske nastave na ruskom jeziku

„Interes Moldavije na ruskom tržištu" Rusija izgleda želi koristiti kao gospodarsku ucjenu u smislu da bi to trebalo moldavsku vladu odvratiti od „nanošenja štete ruskim interesima u regiji". Izgleda postoje i planovi za obrazovni sustav. Prema navodima u strateškom dokumentu, trebala bi se unaprijediti „nastava na daljinu na ruskom jeziku" za moldavske učenike, a ruska sveučilišta bi trebala otvoriti svoje podružnice u Moldaviji. Dugotrajna perspektiva, prema tim navodima, predviđa stvaranje „negativne slike o NATO-u" u moldavskom društvu i političkim krugovima do 2030. godine. Osim toga, do tad bi se također trebala osigurati „široka prisutnost ruskih medija" u Moldaviji.

Zapadni sigurnosni stručnjaci ovaj dokument drže autentičnim. Jedan visoki zapadno-obavještajni dužnosnik kaže kako je Moskvi stalo do toga da „postavi znak stop u smjeru Zapada". Prema mišljenju Stefana Meistera, voditelja Programa za međunarodni red i demokraciju pri trustu mozgova Njemačko društvo za vanjsku politiku (DGAP), u tom dokumentu posebice postaje jasno da se Rusija vidi u „izravnoj konkurenciji" prema EU-u i NATO-u te se nastoji suprotstaviti njihovoj integracijskoj politici, njihovim narativima.

Pridnjestrovlje kao ulaznica za Moldaviju

Izbijanje rata u Ukrajini je sada izgleda ubrzalo ruske aspiracije prema Moldaviji. Pošto se Moldavija sve više kreće prema Zapadu i donosi reforme, ruski utjecaj bi mogao biti smanjen – ako Rusija ne bude aktivnija. Koliko je stanje fragilno u Moldaviji, pokazalo se u veljači: u roku od nekoliko dana su ruske rakete preko Moldavije poletjele prema Ukrajini; zatim je premijerka dala ostavku i Ukrajina je upozorila da postoji detaljan ruski plan destabilizacije. Na Zapadu se brinu da Moskva vjerojatno više ne želi dugo čekati za realizaciju tih planova.

Na to upućuje i zaoštravanje stanja u Pridnjestrovlju s ruskim trupama i vjerojatno najvećim skladištem streljiva u istočnoj Europi. Ruski vojnici su u samoproglašenoj Republici Pridnjestrovlju stacionirani od 1992. Moldavska vlada je prethodno opetovano pozvala Kremlj da povuče trupe, ali bezuspješno. To područje s oko pola milijuna stanovnika na istoku Moldavije međunarodnopravno pripada Moldaviji, ali Rusija bi taj zamrznuti konflikt u toj regiji mogla koristiti kao ulaznicu.

„Ciljane ruske aktivnosti"

Strateški plan predviđa da u roku od nekoliko godina Moldavija povuče one mjere kojima se politički i gospodarski vršio pritisak na Pridnjestrovlje. Jedna od točaka se eksplicitno odnosi na ruske trupe: moldavske inicijative koje žele ukinuti rusku vojnu nazočnost u Pridnjestrovlju bi se trebale „neutralizirati".

I njemačka vlada pomno prati ovu situaciju. Iz ministarstva vanjskih poslova se poručuje je kriza u Moldaviji „pogoršana ciljanim ruskim aktivnostima destabilizacije". Njemačka savezna vlada navodno posjeduje izvješća o „insceniranju prosvjeda u Moldaviji kroz ruske aktere".

Prije nekoliko dana se pokazalo koliko je napeto i netransparentno aktualno stanje. Ruska državna novinska agencija Ria je javila da su navodno spriječeni pokušaji napada na visoke dužnosnike Pridnjestrovlja. Prema navodima agencije Reuters proruski dužnosnici u Pridnjestrovlju za to okrivljuju ukrajinske obavještajne službe. Moldavija je objavila da se optužbe istražuju. Kijev je odbacio optužbe i uputio na Rusiju, navodeći da je agresor tamo. Moskva traži izgovor za intervenciju u Pridnjestrovlju – kako bi nakon toga čitavu Republiku Moldaviju stavila pod svoju kontrolu, poručuju iz Kijeva.

Manuel Bewarder (WDR/NDR), Palina Milina (WDR) / tagesschau.de

U istraživanjima su sudjelovali : Yahoo News, Delfi Estonia, Kyiv Independent, Expressen, Frontstory.pl, VSQuare, Belarusian Investigative Center, Dossier Center, Rise, Süddeutsche Zeitung, NDR i WDR

mm/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu