Izložba "Mirna revolucija i Njemačko ujedinjenje" je kompaktni osvrt na razdoblje u kojoj su zemlja i cijeli kontinent bili podijeljeni. Istok i Zapad su bili sinonimi za borbu između komunizma i kapitalizma. Govori se o vremenu kada su kroz Njemačku i Europu prolazile razdvajajuće, nepremostive granice. Srušene su kada su se 1989./90. milijuni hrabrih građana u tadašnjem DDR-u, u Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama, mirno izborili za svoju slobodu i demokraciju. Izložbu je koncipirala Njemačka zaklada za suočavanje s diktaturom SED-a. Kratica SED odnosi se na Socijalističku jedinstvenu partiju Njemačke, koja je bila nositeljica moći u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj.

Najvažnija ciljna grupa izložbe su mladi. Zbog toga je prezentacija održana u berlinskoj srednjoj školi. Tinejdžeri iz gimnazije Heinrich-Hertz uronili su u povijest svojih roditelja, odnosno djedova i baka. Jer oni su bili svjedoci kraja jedne ere, nazvane Hladnim ratom.

Povijesni događaji prikazani su na šest velikih postera – kao fotografije, stranice kalendara ali i u obliku kratkih tekstova i QR kodova, koji vode do videozapisa. Tu je naravno i 9. studeni1989. godine, dan kada je pao Berlinski zid, ali i 5. veljače iste godine, dan kada je Chris Gueffroy pogođen hicima vojnika pri pokušaju bijega iz Istočnog u Zapadni Berlin.

Ovaj dvadesetogodišnjak je bio posljednja žrtva DDR-ove naredbe da se puca na svakoga, tko se usudi na pokušaj bijega preko istočno-zapadne granice. Jön Zenner iz gimnazije Heinrich-Hertz ima 17 godina i s kompleksnošću njemačke podjele upoznao se tek na satovima povijesti. "U obitelji nismo mnogo razgovarali o tome", kaže on.

Dugo vremena nije bilo razloga da se o tome priča. Jönov otac je iz Zapadne Njemačke, majka iz Hong Konga. "Dakle, kod nas nije slučaj da živimo u Berlinu, pri čemu jedan roditelj dolazi iz istočnog a drugi iz zapadnog Berlina", kaže budući maturant.

Istok i Zapad više ne igraju veliku ulogu

S kolegicom Marlom Böhme, Jön Zenner se posebno na satovima političke naobrazbe bavio kronološki gledano posljednjom temom izložbe: mladima u ujedinjenoj Njemačkoj. O njima se u Shellovoj studiji o mladima iz 2019. godine kaže: "Razlike između Istoka i Zapada, između polova, kao i među mladima s migracijskom pozadinom i onih bez nje, se sve više smanjuju."

Šesnaestogodišnja Marla može to potvrditi iz svog ugla: "Već sam prije imala osjećaj da u našoj generaciji nema velikih razlika između mladih s istoka i zapada Njemačke.

S Jönom se slaže da je izložba vrlo korisna za školsku nastavu. "Mislim da je to korisnije nego na primjer predstaviti i pogledati ju na smartfonu", kaže Marla. Razlog: Na telefonu je pozornost kratkotrajna. "I mislim da ljudi ne bi stvarno bili fokusirani na to. Kada je izloženo, više se koncentrirate."

Njihov profesor Alexander Buchholtz impresioniran je zanimanjem svojih učenika. "Oni su dobili plakate i trebali su istražiti tu temu a onda to ovdje i predstaviti", opisuje 42-godišnjak zadatak koji im je dao. "Imali su sjajne ideje", hvali svoje učenike Buchholtz, koji predaje povijest, politiku i sport.

Nade i strahovi roditelja

Savezna zaklada za obradu diktature raduje se pozitivnom odjeku njene najnovije obrazovne ponude. Naravno da je tema za ovu školsku generaciju beskrajno daleko, kaže direktorica Anna Kaminsky. "Ali to je upravo ono čega se njeni roditelji sjećaju iz vremena kada su bili mladi. I pričaju o tome kakva su nadanja imali ili kakve su strahove osjećali.“

To važi i za ljude iz drugih zemalja, koji su se borili za slobodu u osamdesetima. Jedan plakat izložbe nosi naziv "Oslobađanje istočne i srednje Europe". Na njemu je grafički istaknut citat.: "Prvi zid srušen je 1980. godine na brodogradilištu u Danzigu. Kasnije su došli na red simbolični zidovi, a Nijemci su u Berlinu srušili pravi zid."

Ove riječi potiču od električara Lecha Wałęse, koji je u komunističkoj Poljskoj od 1980. do 1990. bio predsjednik sindikata Solidarnost koji se pobunio protiv komunističkih vlasti, a od 1990. do 1995. i predsjednik Poljske. Za svoj doprinos slobodi i demokraciji dobio je Nobelovu nagradu za mir.

Više od tri desetljeća nakon mirnih promjena u Njemačkoj i Europi, Rusija pokušava nasilno vratiti kotač povijesti nezakonitim napadom na Ukrajinu. To pokazuje koliko su demokracije krhke i ugrožene. Zato što ih napadaju oni koji žude za moći, nemilosrdni moćnici poput Vladimira Putina, ili desničarski ekstremisti.

Kako zaštititi demokraciju od neprijatelja? Izložbu "Mirna revolucija i Njemačko ujedinjenje" možemo promatrati i u ovom kontekstu. I može nas potaknuti na razmišljanje: Kako je do toga došlo? Što se može učiniti da se otvoreno, demokratsko društvo zaštiti od svojih neprijatelja?

Zanimanje za izložbu je veliko: već je preko 500 škola, knjižnica i arhiva naručilo kompaktni set postera sa šest plakata. Stigli su i upiti iz Francuske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Tekstualne ploče dostupne su na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.