Naredba, klik, smrt? Bespilotne letjelice koje mogu ubijati su sporne. U Sjevernom Porajnju i Vestfaliji se vode dva sudska procesa u kojima je riječ o smrtonosnim napadima bespilotnim letjelicama. Dva Jemenca su podigla tužbu, kao i jedan Somalijac – i to protiv Savezne Republike Njemačke. Tužitelji su, kako sami navode, izgubili članove obitelji u napadu američkih bespilotnih letjelica u njihovim domovinama. Napadi su navodno krenuli iz američke vojne baze Ramstein zbog čega oštećene strane za njih odgovornom smatraju i Njemačku.

Ramstein je vojna baza koja nije posebno poznata, ali koja je izrazito sporna. Vojna baza se nalazi u blizini Kaiserslauterna u Rheinland-Pfalzu i dio je Military Community Kaiserslauterna. U ovoj zajednici, prema navodima na internetskoj stranici Air Base Ramstein, živi više od 54.000 Amerikanaca: vojnika, pripadnika njihovih obitelji, umirovljenika. Time je ova vojna baza najveća vojna baza izvan SAD-a.

Prosljeđivanje signala bespilotnim letjelicama

Ramstein je prije svega korišten kao pristanište za transporte američke vojske. No što se još odvija u Ramsteinu ne zna nitko osim vodećih osoba. Malo informacija izlazi iz baze. Tako se dugo čekalo i na rijetke detalje o mogućoj koordinaciji akcije bespilotnih letjelica iz Ramsteina. 2016. godine je Michael Roth, državni ministar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, izvijestio Bundestag o sljedećem: SAD je priopćio Ministarstvu vanjskih poslova da se baza u Rheinland-Pfalzu koristi kao telekomunikacijska relejna stanica za prijenos komunikacije s bespilotnim letjelicama.

To znači sljedeće: radio-signali bivaju automatski primljeni i proslijeđeni dalje. Marcel Dickow, stručnjak za sigurnosno-politička pitanja u berlinskoj Zakladi za znanost i politiku, kaže da oni dolaze "vjerojatno preko optičkih kablova iz SAD-a” i bivaju onda preko satelita dalje proslijeđeni bespilotnim letjelicama. "Daljnje operativne funkcije nisu jasne”, kaže Dickow.

Distanca je prevelika da bi bilo moguće upravljati iz SAD-a korištenjem bespilotnih letjelica u Pakistanu, Afganistanu ili Jemenu. Zbog toga su Amerikanci upućeni na vojnu bazu Ramstein kako bi podatke iz Ramsteina proslijedili do cilja. K tomu, kako je u svom izvještaju naveo državni ministar Roth, američko vojno osoblje u Ramsteinu planira i nadgleda zračne operacije i procjenjuje ih kasnije.

"Bez spoznaja”

Do Rothovog izvještaja njemačka Vlada je stalno inzistirala na tome da nema "spoznaja” o operacijama SAD-a iz Ramsteina. Kako Roth tako i kasnije glasnogovornik njemačke vlade su stalno naglašavali da bespilotne letjelice niti polijeću niti njima biva upravljano iz Ramsteina. To isto je i sada Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo na pitanje DW-a.

Uz to je glasnogovornik njemačke vlade prethodnih godina više puta upućivao na jamstva SAD-a da se aktivnosti u njihovim vojnim bazama u Njemačkoj "provode u skladu s važećim zakonom”. I Ministarstvo vanjskih poslova je to ponovo potvrdilo: "Mi smo u redovnom kontaktu s našim američkim partnerima kada je riječ o političkim, vojnim i pravnim pitanjima američkih sigurnosnih snaga u Njemačkoj. To podrazumijeva da SAD u svojim aktivnostima u Ramsteinu – kao i u cijeloj Njemačkoj – poštuje njemačko pravo”, navodi se u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova. To osim toga propisuje i Članak 2 Statuta NATO-a koji se odnosi na raspoređivanje trupa.

Opasnost za transatlantske veze

Za Marcela Dickowa je ipak jasno sljedeće: Njemačka vlada uopće ne želi točno znati što se događa u Ramsteinu. "Transatlantske veze ne trebaju biti pogoršane”, kaže ovaj stručnjak. "Antiteroristička borba je uvijek bila sporna tema. Razlog tome je što Njemačka dijelove američke antiterorističke borbe ne može i ne želi podržati”, kaže on. Zbog toga je, po njegovim riječima, vlada do sada propuštala svaku priliku da unese više svjetla u mrak – kao primjerice u slučaju Komisije za ispitivanje slučaja Snowden.

Jedna druga mogućnost se ponudila 2015. godine kada su Jemenci i Somalijac, koji su na sudu u Münsteru podnijeli tužbu, prvi put pokušali Njemačku vladu učiniti suodgovornom za smrt članova njihovih obitelji. Tada je Upravni sud u Kölnu prvostupanjskom presudom odlučio da njemačka vlada nije obvezna zabraniti SAD-u korištenje Ramsteina za lansiranje bespilotnih letjelica koje bombardiraju Jemen. Jer i 2015. godine je predstavnik Ministarstva obrane rekao da nema spoznaja o tome je li američka baza korištena za napade bespilotnim letjelicama.

Pomoć koja je u suprotnosti s međunarodnim pravom?

Za Organizacije za zaštitu ljudskih prava kao što je Amnesty International je nasuprot tome sve jasno: predočenim spoznajama o koordinaciji napada bespilotnim letjelicama iz Njemačke vlada u Berlinu potiče djelovanje SAD-a. "Ta podrška, s obzirom na najavu američkog predsjednika Trumpa da će program bespilotnih letjelica biti nadograđen, dobiva na sve većoj osjetljivosti”, navodi se u priopćenju Amnesty Internationala iz prošle godine. Te godine je ova organizacija objavila analizu o ulozi europskih država u američkom korištenju bespilotnih letjelica. Njemačka vlada, navodi se u toj analizi, ne poduzima dovoljno da bude sigurna da ne pruža pomoć u napadima bespilotnim letjelicama koji nisu u skladu s međunarodnim pravom.

Hoće li sudski postupak koji su pokrenuli Jemenci i Somalijac donijeti nove spoznaje? Ni sam stručnjak Marcel Dickow to ne može procijeniti: "Ne vidim da se politički nešto promijenilo u držanju njemačke vlade proteklih godina”, kaže on. Prema navodima predsjedatelja sudskog vijeća u ovom postupku u Münsteru pred sudom se nalazi težak mamutski proces. Ni njemački Ustavni sud ni Savezni upravni sud se do sada nisu bavili slučajem "sličnih konstelacija”, rekao je on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android