Od nasilne smrti Georga Floyda prosvjedi diljem SAD-a ne prestaju. Devetominutna borba Amerikanca afričkog porijekla za goli život je pokrenula i mnoge građane Njemačke. Prošlog vikenda na desetke tisuća građana je diljem zemlje prosvjedovalo protiv rasizma.

No na prosvjedima se nije tematizirala samo smrt Georga Floyda nego i rasizam u Njemačkoj. Svakodnevni rasizam, netrpeljivost prema strancima i napadi s radikalno desnom pozadinom su i ovdje dio svakodnevice.

Gotovo 1.200 pritužbi zbog rasizma

Nove statistike podržavaju ovaj zabrinjavajući trend. Diskriminacija na temelju rase ili etničke pripadnosti je osjetno porasla. Prema godišnjem izvješću Saveznog ureda za antidiskriminaciju (ADS) za 2019., broj prijavljenih slučajeva u Njemačkoj je porastao u usporedbi s prijašnjom godinom za deset posto na 1.176. Od 2015. se broj ovih prijava više nego udvostručio, proizlazi iz izvješća ADS-a koji od 2006. savjetuje osobe koje se osjećaju diskriminirane zbog svoje boje kože, porijekla, vjere, svjetonazora ili spolnog identiteta.

"Njemačka ima trajni problem s rasističkom diskriminacijom i jednostavno dovoljno ne pomaže onima koji su pogođeni ovim fenomenom", rekao je voditelj ADS-a Bernhard Franke prilikom predstavljanja izvješća. On je naglasio da osjećaj ugroženih da su sa svojim problemima prepušteni sami sebi ima "dugoročne posljedice po društveno zajedništvo".

Bolni tragovi

U svom predgovoru izvješću Franke kaže kako je 2019. bila godina u kojoj su "mržnja i neprijateljstvo naspram određenih grupa građana ostavili duboke i bolne tragove" počevši od ubojstva demokršćanskog političara Weltera Lübckea, koji se zalagao za izbjeglice, preko napada na sinagogu u Halleu pa do mnogih svakodnevnih slučajeva rasističke diskriminacije.

No kako izgledaju konkretne prijave zbog diskriminacije? Tako je mušterija jednog frizerskog salona nazvala i pitala: "Gdje je moja crnčuga? Najviše volim kad mi on masira glavu." Jedna majka svjedoči kako je njezin sin zbog tamnije boje kože bio pretučen u školi a učiteljica je to promatrala i nije reagirala.Jednu inženjerku iz Sirije su kolege na novom radnom mjestu pitale je li zaposlena kako bi kuhala kavu.

Vrh ledenog brijega

U izvješću se govori o tomu kako mnogi pogođeni imaju osjećaj da se situacija godinama ne poboljšava, da napadi i ubojstva s radikalno desnom pozadinom uvijek iznova prodrmaju društvo no da se i dalje strahovi i diskriminirajuća iskustva građana s migracijskom pozadinom ne uzimaju ozbiljno.

Napadi i ubojstva su pritom samo vrh ledenog brijega, kako se navodi u izvješću. "Svakodnevni rasizam počinje s oglasima za stanove u kojima se otvoreno govori da se ne primaju stranci, zabrani ulaska u diskoteke jer da 'ljudi poput tebe stvaraju nevolje' ili izjavi šefa koji kaže da kolega koji je ispričao rasistički vic 'sigurno nije tako mislio'".

2019. je svaka treća osoba s migrantskom pozadinom izjavila kako je u posljednjih deset godina iskusila diskriminaciju prilikom potrage za stanom. Istodobno je 41 posto ispitanih reklo da bi imalo problema ili "velikih problema" izdati stan nekoj osobi stranog porijekla.

Anonimne prijave za zaposlenje

Opći zakon o jednakom tretmanu brani diskriminaciju no pravna zaštita je često upitna zbog mnogih iznimaka u zakonu. Jedno pravno vještačenje pokazuje i da se antirasistička smjernica Europske unije nedovoljno primjenjuje u njemačkoj svakodnevici.

Savezni ured za antidiskriminaciju od zakonodavca traži poboljšanje pomoći za osobe pogođene diskriminacijom. Isto tako mora biti poboljšana pravna zaštita u slučaju diskriminacije koja proizlazi iz sustava.

Politika je očito svjesna ovih manjkavosti. Tako predsjednica vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) Annegret Kramp-Karrenbauer za DW kaže kako se o svim aspektima mržnje prema strancima i rasizma redovito raspravlja u jednom posebnom vladinom odboru. Pritom se radi i o mogućnosti kako se anonimno prijavljivati za posao ili stan.

Neke zakonske promjene u tom smjeru su već pokrenute. Tako je u Berlinu nedavno stupio na snagu antidiskriminacijski zakon koji omogućuje lakše podnošenje pritužbi i prijava u slučaju diskriminacije a zakon predviđa i odštete.

Diskriminacija po svim aspektima

Savezni ured za antidiskriminaciju je prošle godine reagirao na ukupno 3.580 slučajeva diskriminacije. Pored pritužbi zbog diskriminacije na temelju porijekla 29 posto pritužbi se odnosi na spolnu diskriminaciju iza čega slijedi disikriminacija zbog tjelesnih nedostataka (26 posto), starosti (12 posto), vjere (7 posto), spolnog identiteta (4 posto) te svjetonazora (2 posto). Najveći broj slučajeva diskriminacije se odnosi na potragu za zaposlenjem. No tu su i druge situacije poput potrage za stanom, pri kupovini ili u ugostiteljskim objektima te pri poslovanju s bankama ili osiguranjima.