1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rasizam i u četvrti noćnog života

Kathrin Erdmann/Anto Janković15. rujna 2012

Glavna ulica noćnog i razuzdanog života Reeperbahn u Hamburgu je omiljeno mjesto za turiste iz čitavoga svijeta. Ali, u nekim plesnim lokalima ne puštaju crnce. A to je kažnjivo po njemačkim zakonima.

Foto: picture-alliance/dpa

Kratko je iza ponoći. Iz svakog lokala na hamburškom Reeperbahnu trešti drukčija glazba, na drugom katu jedna žena plešući pokazuje kroz prozor svoju golu stražnjicu, dolje skupina mladih muškaraca urla, po ulici šetaju muškarci obučeni u kostime Pčelice Maje. Iz čitave Njemačke ljudi dolaze ovamo kako bi slavili momačke večeri ili neki drugi događaj, alkohol se toči nemilice.

Joel, Kodzo i Steve su tri mlada muškarca tamne boje kože. Stoje u redu pred jednim od najpopularnijih klubova u četvrti. Ali, kad su došli na red redar na ulazu im ne dopušta da uđu. Kodzo je šokiran, pita zašto. "Samo je rekao, ja odlučujem tko će ući, a tko neće." Steffen, Martin i Robert su sva trojica svijetle boje kože i podjednako stari. U redu su odmah iznad Joela, Kodzoa i Stevea. Oni bez poteškoća ulaze. "Nije nas ni pogledao, samo je mahnuo da možemo proći", kaže Robert. Ova šestorica muškaraca su tako pokušala ući u pet klubova i u svih pet su isto doživjeli.

Reeperbahn u HamburguFoto: picture-alliance/dpa

Drugi pokušaj ulaska u spomenuti klub nakon nekoliko mjeseci odvija se na isti način. Kad Joel i Kodzo pitaju za razloge, redar na ulazu se počne derati. "Možete ići u afro-disko u susjedstvu." Već u travnju im redari na ulazu više klubova nisu dopuštali da uđu. "Neugodno je kad se moraš okrenuti i kad svi vide da ne možeš unutra", kaže Kodzo.

Diskriminacija vrlo raširena

Dva su sata iza ponoći. I na drugom kraju Reeperbahna je sve dupkom puno. Izdaleka se vidi crvena reklama jednog od najpopularnijih klubova. Ali, trojicu tamnoputih mladića ni tamo ne puštaju. "Ovdje danas ne možete ući. To je samo za stalne goste." Trojica bijelaca, iako nikad ovdje nisu bili, ulaze bez poteškoća. Na pitanje novinara zašto tako postupa redar postaje nasilan, umjesto da objasni kriterije po kojima odabire goste.

Slično agresivni su redari i na ulazima klubova na ulici Große Freiheit. "Ti ljudi nemaju što tražiti u našem lokalu, to je jednostavno tako", viče jedan i u smjeru Kodzoa dodaje: "Ti ovdje nikad nećeš ući, nikad." Nakon pet sati i pet nedopuštanja ulaska, raspoloženje Joela, Kodzoa i Stevea je na dnu. Šokirani su i njihovi svijetloputi kolege.

Joel je socijalni radnik i njemački državljanin. "Osjećam se kao da pripadam rubu društva. Kako ću se ovdje osjećati kod kuće ako se ne mogu ni veseliti s društvom." Kodzo djeluje potišteno, kao da je na rubu suza: "To je neljudski", kaže samo kratko.

Redar ispred lokala u kojem se nudi striptizFoto: picture-alliance/dpa

Martin, jedan od svijetloputih mladića, je bez riječi: "Šokantno je da su i obrazloženja tako očito lažna. Laže se ljudima u lice, to je strašno." I njegov prijatelj Jens, koji se sasvim slučajno pridružio, još ne može sebi doći. "Nikad ne bih mislio da su tako netolerantni. Kiez (četvrt s noćnim klubovima, op.ur.) inače privlači turiste, mislio sam da su ti klubovi otvoreni za publiku iz cijeloga svijeta."

Kršenje zakona o jednakosti

Testiranje klubova je organizirala Birte Weiss iz hamburškog savjetovališta za borbu protiv diskriminacije Basis & Woge. "Redovito nam ljudi prijavljuju takve slučajeve i htjeli smo provjeriti koliko su oni točni." U travnju je provedeno prvo testiranje, a sad drugo, s istim rezultatom. Ona ne želi prstom upirati u pojedine klubove. Za nju je to strukturni problem. Ona želi pokazati da dosadašnje mjere Saveza hotelijera i ugostitelja nisu dovoljne. Zahtijeva veći politički pritisak na vlasnike diskoklubova.

Slično na taj problem gleda i Kazim Abaci, migracijski povjerenik vladajućeg SPD-a u Hamburgu. On želi organizirati okrugli stol sa svima kojih se to tiče i pokazati da takva diskriminacija mora imati posljedice: "To nije sitni propust, nego kršenje općeg zakona o jednakosti", kaže Abaci u razgovoru za Deutsche Welle. Ovaj savezni zakon zabranjuje i diskriminaciju ljudi na temelju njihove boje kože. A pravo na jednakost ima prednost pred pravom vlasnika lokala da odlučuje koga će ugostiti.

Kazim Abaci Foto: Kathrin Erdmann

Ipak, Abaci se mora pripremiti na tešku borbu. Jer, Savez hotelijera i gastronoma već je odbacio optužbe. Kažu da nema diskriminacije u svim lokalima. Tko je u pravu, o tome bi uskoro mogao odlučivati sud: Joel je odlučio podnijeti tužbu protiv jednog vlasnika kluba.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi