Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić raspisao je izvanredne parlamentarne izbore, i na taj način označio početak izborne kampanje koja će trajati do 14. prosinca, kada počinje izborna šutnja.

Taj potez i ne predstavlja neko veliko iznenađenje, jer je predsjednik Srbije već nakon prošlih izbora nagovijestio da će buduća vlada imati skraćen mandat. Ako se unutrašnjem pritisku opozicije nakon svibanjskih tragedija doda i pojačani pritisak Zapada za ubrzano rješavanje problema Kosova, reklo bi se da su vlasti u Srbiji imale razloga za žurbu oko raspisivanja izvanrednih izbora.

Složile se kockice unutarnjeg i vanjskog pritiska

Izbori se očito kod vlasti vide kao jedan od načina da ponovo pokušaju uspostaviti kontrolu nad situacijom, ističe za DW Dušan Spasojević s Fakulteta političkih znanosti:

„Imali smo previše problema i kriza, i mislim da su stoga odlučili da idu u kampanju koja im, osim vremena, može donijeti i neke druge benefite, posebno oko pregovora o Kosovu koji su se donekle ubrzali. Više im svakako odgovara da izbori budu sada, i da onda imaju možda tehničku vladu ili pregovore o vladi koji mogu potrajati nekoliko mjeseci“, kaže Spasojević.

Novinar Đorđe Vlajić također primjećuje da su se negdje složile kockice unutarnjeg i vanjskog pritiska, ali i da, „bez obzira na neka istraživanja o padu rejtinga Srpske napredne stranke (SNS), Vučić računa da će i ovog puta dobiti te izbore kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou u Beogradu i drugim gradovima“.

Bolji start proeuropskog bloka

Grupa oporbenih stranaka je, uoči raspisivanja izbora, uspjela postići politički dogovor i najavila zajednički nastup na izborima s listom „Srbija protiv nasilja". Riječ je o oporbenim strankama koje već mjesecima organiziraju prosvjede pod tim nazivom, i na izbore idu u jednoj koloni, što je bio i zahtjev većine demonstranata.

To je veliki korak, naglašava Spasojević, i „oni su tim potezom uradili ono što je do njih. To je važno, jer istraživanja pokazuju da najveći dio birača želi tu vrstu nastupa. Sada je također na njima da ta kampanja bude što uvjerljivija, da pokažu da nastupaju kao jedan glas, i to ih na neki način stavlja u bolju početnu poziciju u odnosu na druge stranke oporbe“, smatra Spasojević.

Rasplinuta desnica

Politički dogovor na drugoj strani političkog spektra ide daleko teže. Grupa desnih stranaka proteklih dana je pokušala napraviti sličan dogovor i formirati jednu izbornu kolonu, ali kako sada stvari stoje, to se ipak neće dogoditi. Prekinuti sastanci, protivljenje suradnji s pojedinim strankama, a sada već i najave o samostalnom izlasku na izbore, obilježili su pokušaje objedinjavanja desne političke scene. Koliko ta razjedinjenost utječe i na mogućnost suradnje s proeuropskim blokom nakon izbora?

Očigledno je da tu postoji čitav niz taktičkih sukoba, primjećuje Dušan Spasojević. „To je prije svega sukob oko toga što su najvažnija pitanja: demokratizacija ili odbrana teritorijalnog integriteta. Ali, mislim da nam to još uvijek ništa ne govori o mogućnosti suradnje nakon izbora i postizbornim koalicijama. Oni će čekati rezultate izbora i ako proeuropska oporba postigne dobar rezultat, koji svjedoči o nekim promjenama u društvu, onda će i oni biti pod velikim pritiskom“, navodi Spasojević.

Đorđe Vlajić smatra „da je tu prije svega riječ o liderskim sujetama i pitanju tko će biti glavni. Za mene to nije ništa neobično, jer je desnica bila ozbiljnije razjedinjena na tom patriotskom fonu, nego što je prodemokratska oporba bila na tom proeuropskom fonu", kaže sugovornik DW-a.

Povratak političkog oca

Iako to nije bilo veliko iznenađenje, ipak je kao politička zanimljivost osvanula najava lidera Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja da će na beogradskim i lokalnim izborima nastupati u koaliciji s vladajućim SNS-om, dok će na republičke izbore izaći samostalno. Aleksandar Vučić je verbalnom gimnastikom pokušao distancirati se od radikala rekavši „kako s njima neće formirati vladu“, ali istovremeno nije demantirao suradnju na lokalnoj razini.

Jasno je da Šešelj već neko vrijeme aktivno surađuje sa SNS i ima veliki prostor u medijima za napade na oporbu, skreće pozornost Dušan Spasojević. „Ta koalicija nam govori da je vlast jako zabrinuta za rezultat na beogradskim izborima. Vjerojatno će stoga u koaliciju pokušati uključiti sve one koji nose bilo koju količinu glasova u pokušaju da spriječe poraz u glavnom gradu Srbije“, kaže Spasojević.

Radikali trenutno teško mogu prijeći izborni prag bilo gdje, ističe Đorđe Vlajić, „i udruživanjem sa SNS-om sada pokušavaju osigurati politički opstanak. To je jedan isti vrijednosni okvir, jer je SNS stranka presvučenih radikala. Ne bi trebalo zaboraviti ni da je Šešelj politički otac Aleksandra Vučića, i to svakako nije nikakvo iznenađenje“, napominje novinar.

Poznati arsenal SNS-manipulacija

Predstojeća kampanja će, po riječima naših sugovornika, biti vrlo oštra i prljava. Dušan Spasojević tome dodaje i da će „kampanja biti vrlo neravnomjerna. Dakle, sve ono što smo i do sada gledali, plus činjenica da oporba ima šansu da uzme vlast u nekim sredinama, natjerat će vlast da izvuku sve resurse i da upotrijebe sve moguće trikove. To znači da ćemo vjerojatno Vučića gledati svaki dan na nacionalnim televizijama, to je prosto politika u Srbiji i tu se na žalost ništa neće promijeniti dok ne dođe do nekog ujednačavanja snaga“, skeptičan je Spasojević.

Vlajić smatra da će SNS „učiniti sve što može da pobijedi na svakom mjestu, uključujući tu i prljavu predizbornu kampanju, manipulacije na glasovanju, brojanje glasova i zastrašivanje birača. Dakle, već poznati arsenal pritisaka i nepodopština kojima se SNS služi da bi dobio izbore“, zaključuje Đorđe Vlajić.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu