U Njemačkoj se sve više koriste medicinski tretmani za liječenje neplodnosti. To proizlazi iz nedavno objavljenog godišnjeg izvještaja Njemačkog registra IVF-a (DIR). Godine 1997. nakon liječenja neplodnosti rođeno je više od 6.500 djece, a 2020. bit će ih više od 22.200. Koje su najčešće metode liječenja neplodnosti? Što je u Njemačkoj dopušteno, a što zabranjeno? I što uzrokuje neplodnost?

Od hormonskih pripravaka do in vitro otopina

Neplodnost može imati različite uzroke. Kod muškaraca je uglavnom posljedica činjenice da se ne stvara dovoljno funkcionalnih i pokretnih spermija. Kod žena uzrok mogu biti hormonalni poremećaji, promjene na jajovodima ili maternici. I raširena bolest endometrioza također može utjecati na plodnost žena.

Ovisno o uzroku, postoji više različitih metoda liječenja. Jedna od mogućnosti je davanje hormonskih pripravaka za poticanje sazrijevanja jajnih stanica i ovulacije kod žene.

Druga metoda je korištenje tanke cijevi za stavljanje sperme izravno u maternicu. Pri tome se može koristiti i sperma donora. Još jedan korak dalje ide takozvana in vitro oplodnja. Pri tome se jajne stanice pacijentice oplođuju spermom partnera u laboratoriju. Oplođena jajašca se zatim prenose u maternicu.

Porast in vitro metoda

Broj djece rođene nakon liječenja neplodnosti raste. Prema njemačkom registru izvantjelesne oplodnje, od 1997. godine je na ovaj način rođeno ukupno 363.940 djece. U Njemačkoj je prva beba začeta na ovaj način rođena 1982. godine.

Čak i ako je prijenos embrija u liječenju plodnosti danas uspješan u oko 93 posto slučajeva, stopa trudnoća je 33 posto, a još je niža stopa poroda - 23 posto.

Smanjenje koncentracije spermija

Što je točno uzrok sve većeg broja tretmana neplodnosti još uvijek nije jasno. No prema nedavnoj studiji iz Izraela, koncentracija sperme kod muškaraca pala je za više od polovice u posljednjih 50 godina. Istraživači su pregledali podatke od 1973. do 2018. od više od 57.000 muškaraca širom svijeta.

Dok su istraživači primijetili značajan pad broja spermija kod muškaraca u zapadnim zemljama još 2017., trenutna studija pokazuje da se taj trend također uočava i kod muškaraca iz Južne Amerike, Afrike i Azije.

Prema tim istraživanjima, koncentracija spermija po mililitru sjemena u prosjeku je navodno pala sa 101 milijuna na 49 milijuna. Od 2000. godine prosječan broj spermija pada još brže nego prije - trenutno više od 2,5 posto godišnje.

Nije važan broj nego vitalnost spermija

U istraživanju se nije ispitivala kvaliteta sperme, tako da se ne mogu izvlačiti zaključci o plodnosti muškaraca. Za profesora Christiana Gratzkea, medicinskog direktora urološkog odjela u Sveučilišnoj bolnici Freiburg, ti rezultati nisu razlog za zabrinutost. Prema njegovim riječima, u studiji je ispitivan samo broj spermija, dok su za plodnost muškaraca znatno važniji vitalnost i pokretljivost spermija.

Međutim, izraelski znanstvenici upozoravaju da niska koncentracija sperme može biti faktor rizika za rak testisa. Prema autorima, uzroke kojim se studija nije bavila treba dodatno istražiti.

Donacija jajnih stanica i surogat majčinstvo zabranjeni u Njemačkoj

Ako parovi ne mogu imati djecu jer je muškarac neplodan, postoji rješenje: donacija sperme. Ali kada je neplodna žena, onda je sve kompliciranije. Jer, u Njemačkoj su donacije jajnih stanica zabranjene Zakonom o zaštiti embrija. U priopćenju objavljenom 2019. njemačka akademija znanosti Leopoldina smatra da je riječ o neopravdanoj rodnoj neravnopravnosti.

I surogat majčinstvo, koje je u Njemačkoj također zabranjeno, otvara etička i pravna pitanja. U ovom slučaju surogat majka nosi dijete nekog para ili samca. Liječnici i posrednici u surogat majčinstvu podložni su kaznenom progonu, ali "roditelji koji to žele" nisu. Neke zemlje u inozemstvu dopuštaju surogat majčinstvo.

Višestruke trudnoće su rizične

Reproduktivna medicina želi izbjeći često rizične višestruke trudnoće i prijevremene porode. Zato se, ako je prognoza dobra, koristi samo jedan embrij. Iako se time smanjuje vjerojatnost trudnoće za oko četiri posto, to je ipak bolje jer su kod višestrukih trudnoća mogući znatni rizici za majku i dijete. Tada u većini slučajeva dolazi do prijevremenog poroda.

Žene do 32 godine imaju najveće šanse za trudnoću pomoću liječenja neplodnosti. Od 33. godine stopa trudnoća kontinuirano pada, a od 40. godine je manja od 20 posto. Što su žene i parovi stariji, to su manje šanse za trudnoću i porod. To znači da se liječenje neplodnosti ne smije predugo odgađati.

Moguće zamrzavanje jajnih stanica

Danas stručnjaci reproduktivne medicine sve češće preporučuju zamrzavanje jajnih stanica. Ovo funkcionira i s neoplođenim i s oplođenim jajnim stanicama. Takozvana krioprezervacija već sada čini 31 posto ukupnih ciklusa liječenja – i trend je u porastu. Mnogi parovi koriste ovu opciju za zamrzavanje embrija preostalih nakon liječenja za buduće trudnoće. Stope uspjeha s prethodno zamrznutim embrijima gotovo su jednako dobre kao i sa svježima. Razlika je samo 1,2 posto.

Zakonska zdravstvena osiguranja od srpnja prošle godine pokrivaju troškove krioprezervacije - ali samo prije davanja terapija koje bi mogle oštetiti spolne rasplodne stanice, odnosno spermije ili jajne stanice. To bi, primjerice, trebalo omogućiti oboljelima od raka da dobiju djecu i nakon što su bili podvrgnuti terapiji koja oštećuje spolne rasplodne stanice. Žene starije od 40 godina i muškarci stariji od 50 godina nemaju pravo na naknadu tih troškova.

iz/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu