"NATO u punoj mjeri podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Mi smo budni i nastavljamo vrlo pažljivo pratiti situaciju", rekao je jedan glasnogovornik NATO-a u izjavi za njemačke novine "Die Welt". Po njegovim riječima bi nastavak ruskih destabilizirajućih postupaka potkopao sve napore za deeskalaciju napetosti u skladu sa sporazumom o prekidu vatre koji je uz posredovanje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) postignut sredinom 2020. godine.

Saveznici su zabrinuti

Zapadni saveznici su se već sastali 1. travnja u sklopu skupa 30 veleposlanika NATO-a kako bi razmijenili mišljenja o trenutnoj sigurnosnoj situaciji na području Crnog mora, rekao je glasnogovornik. Po njegovim riječima "saveznici dijele zabrinutost zbog velikih vojnih aktivnosti Rusije u Ukrajini i oko nje." Također je zabrinjavajuće što su četiri ukrajinska vojnika ubijena nakon što je Rusija prošlog tjedna prekršila sporazum o prekidu vatre, kaže se iz NATO-a.

Američki predsjednik Joe Biden je u petak (2. 4.) iskazao podršku vladi u Kijevu nakon što je registrirano pojačano kretanja ruskih trupa na granici s Ukrajinom. Zastupnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell također je u nedjelju (4. 4.) izrazio zabrinutost nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom.

U jednoj objavi na Twitteru on je objavio da Kijev može računati na "jasnu podršku EU-a suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine". Slične su izjave dale i Njemačka i Francuska, koje pokušavaju pronaći rješenje za ukrajinski sukob u okviru takozvanog normandijskog formata.

I britanski premijer Boris Johnson je izrazio zabrinutost zbog kretanja ruskih trupa na Krimu i na ukrajinskoj granici. Downing Street je objavio da je Johnson u ponedjeljak (5. 4.) u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskym izrazio "ozbiljnu zabrinutost" britanske vlade. Ukrajina "nije sama" i podržavaju je zemlje G-7, rekao je Johnson.

Izvještaji o kretanju trupa

Prema navodima ukrajinske vlade, Rusija trenutno okuplja tisuće vojnika na svom teritoriju na granici s Ukrajinom i na poluotoku Krimu, koji je Moskva anektirala 2014.

Iz Moskve se pak govori o mjerama samozaštite zbog povećanja nasilja u istočnoj Ukrajini.

U sukobu oko istočne Ukrajine, koji traje od 2014. godine, ubijeno je više od 13.000 ljudi. U srpnju prošle godine su se sukobljene strane dogovorile o prekidu vatre. Međutim, od sredine veljače pojačane su borbe koje potkopavaju ionako krhki prekid vatre. Moskva i Kijev za to se međusobno optužuju.

az (DW, agencije)