Stotine tisuća izbjeglica iz Ukrajine stiglo je u njemački glavni grad Berlin. Većina je srdačno dočekana. Ali na štandovima s hranom neki su osobnim iskaznicama morali dokazivati da su „prave izbjeglice”. Neki su čak doživjeli vrijeđanje na rasnoj osnovi. Jednoj obitelji su osobe iz osiguranja na glavnom željezničkom kolodvoru blokirale put do mjesta gdje se testira na koronu i htjele su im potpuno zabraniti pristup.

„Od početka ruskog agresorskog rata primijetili smo da se Romi koji su pobjegli iz Ukrajine ne tretiraju kao ljudi koji traže zaštitu, već kao ilegalne izbjeglice", kritizira Violeta Balog, koja vodi Dokumentacijski centar za anticiganizam (DOSTA) pri organizaciji Roma Amaro Foro u Berlinu. Ona konstatira da „rat i krize pojačavaju anticiganizam".

Znatno više incidenata protiv Roma u Berlinu

DOSTA ukazuje na odgovornost Njemačke za nacionalsocijalističke zločine nad manjinom Sinta i Roma u Europi: „I na teritoriju Ukrajine se vodila njemačka kampanja istrebljenja i takozvani holokaust mecima, odnosno izvršavana su masovna strijeljanja."

Od 2014. DOSTA u Berlinu dokumentira rasnu diskriminaciju protiv ljudi koji su Romi ili ih se doživljava kao Rome. 2021. i 2022. zabilježena su ukupno 372 slučaja - najviše od početka projekta - a suradnici pretpostavljaju da postoji veliki broj neprijavljenih slučajeva.

Sumnja u izbjeglički status

Mehmet Daimagüler, povjerenik njemačke vlade za borbu protiv anticiganizma, potvrđuje da su Romi iz Ukrajine u nepovoljnom položaju u svim fazama bijega, u samoj Ukrajini i u Njemačkoj. Na primjer, njemačka policija i željezničko osoblje izbacili su iz vlaka više od 30 ljudi, jer su sumnjali u njihov izbjeglički status.

Daimagüler za DW kaže: „Nepodnošljivo je da su Romi, potomci ljudi koji su preživjeli Holokaust, od kojih su neki u plinske komore bili otpremljeni vlakovima željeznice njemačkog Rajha (Reichsbahn), sada diskriminirani u vlakovima njemačke željeznice Deutsche Bahn." Poslije razgovora direktora tvrtke Deutsche Bahn i predsjednika Središnjeg vijeća njemačkih Sinta i Roma, njemačke željeznice su se obvezale da će svoje zaposlenike educirati o anticiganizmu.

DOSTA ističe da su izbjeglice iz Moldavije također imale vrlo loša iskustva u Berlinu. Oni su paušalno predstavljeni kao Romi i „nelegalne izbjeglice", kaže politolog Aron Korozs. Romi u Moldaviji praktički nemaju skoro nikakav pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, a iz Berlina su kao ilegalni migranti deportirani teško bolesni ljudi i trudnice.

Anticiganizam u svakodnevnom životu

Jedna Rumunjka uzima lubenicu u trgovini jer želi vidjeti je li zrela. Osiguranje ju tjera van jer „Cigani uvijek kradu". Žrtva je podnijela prijavu za uvredu. U doba nacizma Sinti i Romi su rasistički nazivani Ciganima, te proganjani i ubijani. U koncentracijskim logorima im je tetovirano slovo Z kao oznaka za „Zigeuner". Ta riječ je „uvredljiva i rasistička", kaže Violeta Balog.

U kupovini, na poslu ili u kontaktu sa susjedima i stanodavcima – Romi i ljudi koje se doživljava kao Rome susreću se s diskriminacijom u svim sferama života – to pokazuje i istraživanje dokumentacijskog centra DOSTA.

Pogođenima je teško braniti se, kaže Balog, jer se često radi o egzistencijalnim potrebama poput stanovanja ili posla. Mnogi se plaše posljedica. Ne bez razloga: jedan muškarac koji se uz pomoć organizacije Amaro Foro žalio na diskriminaciju stanodavaca - dobio je otkaz.

Anticiganističke predrasude i kriminal

Studija o autoritarnosti iz 2022. pokazala je damnogi ljudi ne prihvaćaju Sinte i Rome. „Ne bih volio da u mojoj okolici ima Sinta i Roma", izjavilo je više od polovice ispitanika u istočnoj Njemačkoj i više od trećine u zapadnoj Njemačkoj. Još veću podršku je dobila izjava: „Sinti i Romi su skloni kriminalu".

Anticiganizam dovodi do sve više kaznenih djela protiv ove manjine. „2022. je registrirano 145 anticiganističkih kaznenih djela, uključujući dvanaest u kojima je upotrijebljeno nasilje", odgovorila je njemačka vlada na upit stranke Ljevica. To je najveća brojka od 2017., od kada se vodi ova vrsta statistike. Mehmet Daimagüler pretpostavlja da ova brojka pokazuje „samo djelić realnosti".

Obrazovanje

Majka Rumunjka traži mjesto u dječjem vrtiću za svoju kćerku. Direktorica vrtića joj u telefonskom razgovoru kaže da ima slobodnih mjesta. No kada majka dođe u vrtić s djetetom, kažu joj da ipak nema mjesta. Njena poznanica, „koju doživljavaju kao bjelkinju", nekoliko dana kasnije u tom istom vrtiću dobiva mjesto za svoje dijete.

Obrazovanje je jedna od glavnih točaka u dokumentaciji. Prema riječima Violete Balog, Romima i onima koje se smatra Romima, ne uskraćuju se samo mjesta u vrtićima, već mnoga djeca moraju „vječno čekati" na mjesto u školi. Neke škole paušalno odbijaju moldavsku djecu. Razlog: „Ionako neće smjeti ostati u zemlji."

Kada djeca te manjine idu u školu, često doživljavaju mobbing od strane druge djece i nastavnika. Studija o obrazovanju RomnoKher je pokazala: više od 60 posto pripadnika ove manjine iskusilo je diskriminaciju u školi.

Prema Violeti Balog, rasističko maltretiranje u školi može imati veliki utjecaj na obrazovanje djece i ograničiti njihove šanse. Vrtići i škole moraju biti dostupni svoj djeci, ističe ona i dodaje da umjesto razdvajanja u „razrede dobrodošlice", svu djecu treba podučavati zajedno, uz dopunsku nastavu njemačkog jezika. Diskriminacija se ne smije prihvatiti, naglašava Balog: „Moraju postojati neovisna tijela za žalbe koja također imaju ovlasti za djelovanje u slučaju diskriminacije."

Institucije

U Berlinu je 2020. stupio na snagu prvi pokrajinski zakon protiv diskriminacije. DOSTA vidi napredak, ali još uvijek registrira anticiganističke incidente u institucijama. To uključuje i savezne institucije, kao što su zavodi za zapošljavanje ili za podnošenje zahtjeva za dječji doplatak, za koje ovaj zakon ne vrijedi.

Dokumentacijski centar DOSTA je 2019. dobio na uvid interni naputak Saveznog zavoda za zapošljavanje u kojem se rumunjske i bugarske državljane općenito sumnjiči za „organiziranu zloupotrebu pomoći", kaže Balog.

Taj interni naputak je izmijenjen, ali se u praksi od rumunjskih i bugarskih državljana i dalje često traže nerelevantne informacije i dokumenti, a isplata pomoći se znatno oteže. Da bi opovrgla navode o „imigraciji siromaštva", DOSTA ističe da se 2021. stopa nezaposlenosti kod ljudi iz Rumunjske i Bugarske gotovo nije razlikovala od stope kod njemačkog stanovništva.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu