Rat na Bliskom istoku je već tjednima ne samo jedna od glavnih tema na informativnim kanalima medija, već i na društvenim mrežama. Postoji bezbroj postova, videa i informativnih ploča na TikToku, X-u i Instagramu. Priče o stradanju Palestinaca, o radikalnim židovskim doseljenicima ili desničarskoj vjerskoj izraelskoj vladi dobivaju puno odobravanja u vidu lajkova.

Nasuprot tome, postoje objave koje opisuju teror militantnog islamističkog Hamasa i njihovo sadističko divljanje u napadu 7. listopada, sudbinu izraelskih talaca i patnju njihovih bližnjih odnosno rodbine ubijenih. No te su objave znatno manje viralne, što znači da ih se manjem broju ljudi sviđa i da ih ljudi onda i rjeđe pregledavaju. Razlog tome je što sve te platforme preferiraju i pojačano nude one sadržaje koji je velik broj korisnika ocijenio pozitivno i koji se dugo gledaju.

Algoritam ne poznaje nikakve novinarske standarde i ne pazi na ravnotežu, kaže Benjamin Gust, profesor na Tehničkom fakultetu Središnji Hessen. Umjesto toga, njega zanimaju samo goli brojevi.

Pro-Palestinski hashtagovi dominiraju

Gust je pogledao TikTok i Instagram platforme za tagesschau.de. Do sredine studenog je on Instagramu registrirao 5,6 milijuna objava s hashtagom "FreePalestine", a s druge strane samo 132.000 objava s hashtagom "IsraelUnderAttack” i 22.300 objava za hashtag "FreeIsrael”.

Razlika je jednako velika na TikToku. Objave i videi s hashtagom “FreePalestine” pregledani su 23,1 milijardu puta. Ako se tome pribroje hashtagovi s pravopisnim pogreškama poput "FreePalestin" ili s emotikonom zastave, dobijase oko 29 milijardi pregleda s propalestinskim sadržajem. Proizraelski sadržaj imao je "oko 211 milijuna pregleda koristeći istu metodu izračuna uključujući varijante", kaže Gust.

Kada se pogledju interakcije kao mjerilo za analizu, nekoliko stvari upada u oči, kaže Kim Robin Stoller iz Međunarodnog instituta za obrazovanje i istraživanje društva i antisemitizma iz Berlina (IIBSA). Hashtagovi poput "FreePalestine" ostvaruju više od 160 milijuna interakcija na Instagram stranicama u cijelom svijetu, dok ih je u zemljama njemačkog govornog područja trenutno samo nešto više od 200 000. „U njemačkom kontekstu, objave koje izazivaju velik broj interakcija nisu samo islamističke, već i one njihovih kritičara, recimo poput demokršćanske stranke CDU“, kaže Stoller. „Međutim, na međunarodnoj razini se može pretpostaviti da se prvenstveno radi o pristašama Hamasa ili antiizraelskih pozicija.“

Dob korisnika je važan faktor

 Po Gustovom mišljenju, ova velika razlika ima veze s razlikom između ukupnog broja muslimana i židova u svijetu. Dok se procjenjuje da na cijelom svijetu ima oko 15 milijuna Židova, muslimana je više od dvije milijarde.

Međutim, vjerska pripadnost nije faktor: istraživanja pokazuju da zemljopisna ili politička blizina bliskoistočnog sukoba igra važnu ulogu u odobravanju antiizraelskih i antisemitskih stavova. Prema navodima Anti-Defamation League (ADL), primjerice, kod kršćana u većinski muslimanskom Libanonu je veća vjerojatnost da će imati antisemitske stavove nego orimjerice među muslimanima u Bosni i Hercegovini.

Osim toga je dob korisnika također važan faktor. TikTok je posebno popularan među mladima. Petina mladih od 18 do 24 godine koristi TikTok kao izvor vijesti, navodi se u izvješću Reutersovog instituta za proučavanje novinarstva. Prema istraživanju Sveučilišta Quinnipiac, mlađi ljudi u SAD-u znatno češće podržavaju propalestinske stavove od starijih. Na primjer, samo 32 posto osoba u dobi od 18 do 24 godine podržava izraelski vojni odgovor na napad Hamasa – dok među osobama u dobi od 50 do 64 godine ta podrška iznosi 58 posto.

Algoritam preferira interakcije

Zbog značajno veće stope objavljivanja i interakcije, algoritam društvenih mreža favorizira propalestinske sadržaje, kaže Gust. Jer algoritam stalno prati ponašanje korisnika i broji lajkove. Ako korisnici potroše znatno više vremena na propalestinske objave i dobiju više lajkova, algoritam pretpostavlja da bi svi korisnici platforme trebali biti zainteresirani za neku objavu. 

Objave na društvenim mrežama koje šire palestinski narativ pojavljuju se znatno češće u kronici korisnika, kaže Nalet. Posljedica: bez obzira na to radi li se o istinu ili laži, o valjanosti argumenata i kriterijima novinarske kvalitete poput uravnoteženosti, interpretativni suverenitet leži na propalestinskom narativu.

Već su tijekom posljednjeg velikog vojnog sukoba između Izraela i Hamasa 2021. godine propalestinski računi koristili su društvene mreže za maksimalno širenje svog narativa, analizirao je projekt "Video Activism". TikTok je posebno bio u fokusu aktivista.

U istraživanju časopisa Arab Media & Society o mreži X (ranije Twitter) militantnog islamističkog Hamasa, kaže se da je teroristička organizacija uspjela mnogo bolje predstaviti svoj narativ širenjem svoje komunikacijske mreže. Autor istraživanja piše da je X Hamasu dao prostor "da dopre do publike širom svijeta, čime je ojačao svoje argumente i tvrdnje o događajima u Palestini".

Uravnoteženost je neatraktivna

Sve to pak može utjecati na one koji šire sadržaje o ratu na Bliskom istoku. Jer ono što se na socijalnim mrežama računa su lajkovi, repostovi i pratitelji. Što više pozitivnih reakcija neki post dobije, to ga više korisnika vidi i može odlučiti slijediti autora.

Urednici ili influenceri koji teže ravnoteži imaju više poteškoća sa širenjem svojih sadržaja od onih koji opetovano distribuiraju postove, koji se posebno bave sudbinom Palestinaca

Kakve to posljedice ima za korisnike

Ako korisnik traži postove s hashtagom "FreePalestine" ili posebno dugo gleda video koji, na primjer, prikazuje patnju Palestinaca u Pojasu Gaze, algoritam mu stalno ažurira korisničku kroniku sličnim objavama.

Onda se objave koje govore o sudbini otetih talaca, primjerice, rijetko ili uopće ne pojavljuju. Korisnik se nađe u takozvanoj eho komori i ima sve jednostraniji pogled na ono što je zapravo vrlo kompliciran kompleks tema, kaže Gust.

Kritike od strane politike

Političari oštro kritiziraju operatere platformi zbog brojnih lažnih informacija na društvenim mrežama koje su objavljene od napada militantnog islamističkog Hamasa. Tako je, primjerice, Europska komisija najavila je postupak protiv Facebookove matične tvrtke Meta, X-a i TikToka zbog širenja lažnih informacija.

Prema navodima TikTok-a, ova platforma je tada izbrisala nekoliko stotina tisuća videa povezanih s ratom na Bliskom istoku. Kompanija je također objavila posebnu izjavu u kojoj naglašava da ona nije propalestinska. "Naš algoritam za preporuke ne zauzima strane i ima stroge mjere za sprječavanje manipulacije", stoji u priopćenju. TikTok je također istaknuo da je i na Instagramu i Facebooku kreirano znatno više objava s hashtagom “FreePalestine” nego s “StandWithIsrael”.

az/tagesschau (Oliver Mayer-Rüth, Pascal Siggelkow)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu